|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Uloga gena u diferencijaciji i plastičnosti središnjeg živčanog sustava miša |
| Voditelj: |
Srećko Gajović |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Uvid u ulogu gena sisavaca in vivo dobit će se proučavanjem promjene fenotipa genetski promijenjenih miševa. Molekularne osnove diferencijacije i plastičnosti središnjeg živčanog sustava istraživat će se na 6 mišjih mutanti. Uloga gena Pax3 (Paired box gene 3) proučavat će se u splotch miševa, kod kojih je poremećena neurulacija i nastaje spina bifida. Uloga gena Noto (Notochord homologue) istraživat će se na miševima truncate (spontana mutacija) i NotoGFP (knock-out), kojima djelomično nedostaje notokord i poremećena im je diferencijacija neuralne cijevi. Uloga gena Stam2 (signal transducing adaptor molecule 2), Nol1 (nucleolar protein 1) i Klf8 (Krueppel like transcription factor 8) proučavat će se na miševima nastalim postupkom genske zamke. Ovim postupkom ubačen je u ove gene DNA vektor, koji pomoću beta-galaktozidaze prati ekspresiju preinačenog gena, a svojim prisustvom remeti nastanak odgovarajuće bjelančevine. Stam2 je uključen u staničnu signalizaciju duž endocitotskog puta, Nol1 u biogenezu ribosoma u jezgrici, a Klf8 je čimbenik prepisivanja nepoznate uloge povezan s mentalnom retardacijom.
U cilju otkrivanja uloge gena u diferencijaciji i plastičnosti središnjeg živčanog odredit će se uloge gena Pax3 i Noto u diferencijaciji neuroektoderma tijekom neurulacije, zatvaranju kaudalnog neuropora i patogenezi spine bifide, te uloga gena Stam2 u signalizaciji vezanoj za endosomski put transporta membrana tijekom diferencijacije i plastičnosti mozga.
Na osnovu molekularne karakterizacije mišjih mutanti i određivanje uzorka ekspresije proučavanih gena pristupit će se pronalaženju promjena fenotipa ovih miševa tijekom razvoja i u odraslom središnjem živčanom sustavu, što će omogućiti uvid u ulogu proučavanih gena in vivo. Ovaj pristup bit će nadopunjen pokusima in vitro koji će ukazati na molekularnu i staničnu osnovu zamijećenih promjena. Time će se odrediti kako posljedice promjene gena na cijeli organizam miša, čime je postavljena osnova za određivanje genetske podloge sličnih poremećaja u čovjeka, tako i posljedice poremećaja na staničnoj razini, što će dati uvid u molekularno djelovanje proučavanih gena, pogotovo u diferencijaciji i plastičnosti živčanog sustava. Ovim pristupom
istraživanja uloge gena u središnjem živčanom sustava, doprinijet će se razumijevanju odgovarajućih nasljednih poremećaja i bolesti živčanog sustava u čovjeka. |
|
|
|
|
|
|
|
