|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Panonska renesansa i gotička tradicija u sjeverenoj Hrvatskoj i Primorju |
| Voditelj: |
Milan Pelc |
| Ustanova: |
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb |
| Sažetak: |
Projekt istražuje umjetničku baštinu sjeverne Hrvatske i Hrvatskog primorja u povijesnom razdoblju od oko 1450. do 1526. godine (doba Matije Korvina i jagelonskih vladara). S uvriježenog stajališta povijesti stila riječ je o razdoblju u kojem se kasnogotička tradicija susreće s prvim jačim poticajima renesanse na teritoriju izloženom srednjoeuropskim i mediteranskim kulturnim utjecajima. U sjeverne hrvatske krajeve renesansni impulsi dopiru posrednim putem preko kraljevskog dvora u Budimu, te biskupskih dvorova u Pečuhu i Vesprimu, katkad i izravno zahvaljujući kontaktima zagrebačkih prelata i moćnih feudalaca. Glavni naručitelji umjetničkih djela bili su upravo zagrebački biskupi i velikaši poput Ivaniša Korvina, te slavonskih magnata Nikole i Lovre Iločkoga, odnosno obitelji Frankopan u Primorju. Odjeci kulturne politike ugarsko-hrvatskih vladara, koju znatnim dijelom kreiraju humanisti podrijetlom iz Hrvatske poput Ivana Viteza, Janusa Pannoniusa ili Feliksa Petančića, osjećaju se i u sjevernohrvatskim krajevima. Među majstorima koji suoblikuju "panonsku renesansu" bili su, osim Talijana, i Hrvati poput Ivana Duknovića i Julija Klovića. Cilj je projekta da detaljnijim istraživanjem omogući nove spoznaje o umjetničkoj baštini Hrvatske iz spomenutog povijesnog razdoblja i o kulturnim impulsima koji su na nju utjecali. Projekt polazi od hipoteze da je kultura renesanse u krajevima sjeverne Hrvatske i Primorja bila znatno jača nego što se to do sada mislilo, te da se kasnogotička tradicija u danom povijesnom kontekstu ne može tumačiti kao retardacija već kao samosvojni čimbenik kulturnog identiteta. Budući su renesansni elementi prisutniji su u svjetovnim gradnjama i fortifikacijskoj arhitekturi, no pojavljuju se i u likovnim umjetnostima i umjetničkom obrtu, ovaj će projekt težište staviti na intenzivno istraživanje fortifikacijske arhitekture odnosno utvrđenih rezidencija i na izradu korpusa kamene plastike i zidnoga slikarstva u navedenom razdoblju. Očekivani je rezultat revizija dosadašnjih spoznaja i postizanje što potpunijeg uvida u kulturni život Hrvatske i njezinu uključenost u tzv. panonsku renesansu. Razultati će biti prezentirani u znanstvenim publikacijama, na znanstvenim skupovima i na izložbama, što će omogućiti njihovu međunarodnu kritičku provjeru. Važnost je istraživanja u potpunijem definiranju silnica koje oblikuju kulturni identitet Hrvatske u početnom razdoblju ranoga novoga vijeka. |
|
|
|
|
|
|
|
