|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Karakterizacija i određivanje stupnja izmiješanosti praškastih materijala |
| Voditelj: |
Ingrid Bauman |
| Ustanova: |
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Velik broj čimbenike utječe na ponašanje sipkih praškastih materijala. Ukoliko međusobna interakcija svih čimbenika nije optimalna može doći do problema zbog nemogućnosti dovođenja sipkog materijala u stanje tečenja. Prehrambeni prahovi su materijali koji se razlikuju po veličini čestica, gustoći, obliku i kohezivnosti, te imaju tendenciju ka segregaciji. Ako procesi miješanja i uzorkovanja nisu adekvatno dizajnirani i kontrolirani dobit će se mješavina s značajno promjenjljivom nestabilnosti u praškastom sloju. Potrebno je utvrditi metode za određivanje fizikalno kemijskih karakteristika materijala određivanjem protoka, relativne vlažnosti, granulometrijske analize ulaznog i miješanog materijala, načina i metoda uzorkovanja, vrsta i karakteristika miješalica, te kvaliteta konačne smjese nakon izmješavanja bilo da se radi o produktu ili o pripremi sirovine. Ispitao bi se protok, veličina čestica, zastupljenost pojedine komponente u smjesi i njihov utjecaj na homogenost materijala, te stupanj izmiješanosti i njegov utjecaj na kvalitetu konačnog proizvoda. Neophodno je detaljno definirati osobine sipkog materijala koje su povezane sa stanjem tečenja. Uvela bi se metoda fotoakustične i druge spektroskopije u mjerenju i analizi izmiješanosti praškastih materijala te u mjerenju sastava homogene smjese. Izradila bi se odgovarajuća osjetilna tijela čija bi svrha bila analizirati i obraditi dobivene podatke. Ispitale bi se različite tehnike uzorkovanja za analizu proizvoda s obzirom da uzorak mora biti reprezentativan za ukupnu smjesu. Nakon dobivenog proizvoda odredile bi se senzorske i organoleptičke karakteristike kao i njegova tekstura. Iz tih parametara definirala bi se kvaliteta proizvoda kojem su prilagođeni ulazni parametri. Eksperimenti bi se ponavljali više puta kako bi se dobili statistički značajni podatci koji bi se potvrdili putem računalnih programa napravljenih za tu svrhu. Stvaranje kompjuterskih modela temeljenih na ovakvim, dinamičnim podacima, omogućilo bi preciznije predviđanje ishoda pokusa sa različitim varijacijama početnih uvjeta. Sam razvoj specifičnih aplikacija za ovakvu vrstu obrade i analize podataka kretao bi se u dva pravca. Jedan bi bio upotreba klasičnih statističkih metoda dok bi drugi bio zasnovan na nelinearnom pristupu obradi podataka uz upotrebu umjetnih neuronskih mreža. Ovim istraživanjima poboljšalo bi se poznavanje karakteristika prehrambenih prahova koji su zbog svoje velike različitosti problematični. |
|
|
|
|
|
|
|
