|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Istraživanje ustrajnosti pacijenata pri dugotrajnoj terapiji statinima u Zagrebu |
| Voditelj: |
Josip Čulig |
| Ustanova: |
Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba |
| Sažetak: |
Opće je prihvaćeno da lijekovi za snižavanje lipida trebaju biti uzimani kroz duže vrijeme da bi se smanjila incidencija kardiovaskularnih bolesti. U proteklih desetak godina šest velikih kliničkih studija pokazale su da statini značajno smanjuju incidenciju kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta kod pacijenata koji su bili pod terapijom nekoliko godina.To podrazumijeva ustrajnost pacijenata u dugotrajnoj primjeni lijekova, koja je prema podacima SZO na razini od svega 50% u svijetu.Dosadašnjim praćenjem potrošnje lijekova u Zagrebu utvrdili smo porast potrošnje statina za 78% u periodu 2001.–2004. godina,(34,6 DDD/1000/dan u 2001.,59,9 DDD/1000/dan u 2004.godini).Istovremeno,u zagrebačkim bolnicama utvrđen je pad stope hospitalizacija od kardovaskularnih bolesti sa 242,7/10000 stanovnika u 2001. na 201,0/10000stanovnika u 2004. godini.Cilj je istražiti ustrajnost uporabe statina u dugotrajnoj primjeni kod novotretiranih pacijenata Doma zdravlja Zagreb. Sukladno dobivenom u istraživanju moći će se za skupine pacijenata sa lošom ustrajnošću uzimanja statina predložiti odgovarajuće intervencijske mjere koje će doprinjeti smanjenju incidencije kardiovaskularnih bolesti. Ustrajnost svakog pacijenata bi se pratila kroz period od dvije godine, sa tendencijom da se nastavi i naredne tri godine. U studiji bi bili obuhvaćeni svi pacijenti između 40 i 70 godina starosti kod liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji su započeli terapiju statinima unutar šest mjeseci od početka istraživanja. Ustrajnost bi se pratila putem upisa svakog propisivanja statina od strane liječnika u posebni obrazac za svakog pacijenta pod šifrom. Stupanj ustrajnosti bi se utvrdio nakon svake godine od početka praćenja pacijenta statističkim analizama i brojem dana pokrivenih propisanim brojem tableta nakon prve i druge godine praćenja te pojavom kardiovaskularnih komplikacija.Za statističku analizu procjene utjecaja navedenih čimbenika na prekid terapije rabili bi se Cox-ovi regresioni modeli, dok bi za procjenu stupnja ustrajnosti rabili Kaplan-Meir-ove analize.Ovo prvo istraživanje ove vrste u Hrvatskoj uklapa se u opći cilj smanjenja incidencije kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta pacijenata na dugotrajnoj terapiji statinima.Ono će svojim rezultatima pomoći zdravstvenim čimbenicima na unapređenju zdravlja pučanstva i smanjenju troškova za liječenje. |
|
|
|
|
|
|
|
