|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Prapovijesni identitet prvih zemljoradničkih populacija kontinentalne Hrvatske |
| Voditelj: |
Kornelija Minichreiter |
| Ustanova: |
Institut za arheologiju, Zagreb |
| Sažetak: |
Istraživanja geneze i kontinuiteta razvitka najstarijih zemljoradničkih kultura u kontinentalnoj Hrvatskoj kao dijelu južnopanonskog prostora omogućuju do sada nepoznate znanstvene spoznaje o postanku prvih neolitičkih i eneolitičkih kultura na tlu Europe. Posebna pozornost obratit će se znanstvenoj valorizaciji kontinuiranog razvitka autohtonih zajednica na prijelazu mezolitika u rani neolitik. Naselje na Galovu u Slavonskom Brodu ključni je lokalitet u spoznajama o početku razvitka starčevačke kulture - stupnju Linear A, po prvi puta do sada apsolutno kronološki datiran u 6100 - 5300 cal BC. Istraživanje ovog naselja pruža brojne mogućnosti novih znanstvenih spoznaja o neolitizaciji Europe. U sustavno istraživanom lokalitetu starčevačke kulture otkrivene su dvije faze razvoja naselja i nova dimenzija organizacije života - izdvojen ritualno-ukopni prostor. Uz neobično sahranjene pokojnike (tri bez glave i lica) izdvajaju se brojni žrtvenici i unikatni primjerci zoomorfne plastike. Otkriće bijelo slikanih motiva na glinenom posuđu pomiće granicu rasprostiranja naselja s osobinama bijelog Linear A stupnja prema zapadu, što ukazuje da je osim istočne egzistirao i u prostorima središnje Slavonije. Drugi ključni lokalitet je Pepelana, tel s 8 horizonata, gdje je ustanovljen i novoimenovan stupanj Linear C starčevačke kulture i kasno neolitički horizont Pepelana tip sopotske kulture. Novom valorizacijom tela razjasnit će se i upotpuniti mnoge praznine u genezi i kronologiji eneolitičkih kultura zapadnog dijela kontinentalne Hrvatske; starčevačkoj, malokorenovskoj, sopotskoj-Pepelane tip i brezovljanski tip kao i Retz-Gajary kulturi. U problemu geneze i kronologije eneolitika mora se računati s fazom Sopot 4 koja odgovara Lengyelu 3 i Tiszapolgar kulturi u Mađarskoj. U srednjem eneolitiku su prisutne lasinjska i Retz-Gajary. Tek od početka kasnog eneolitika u Slavoniji se pojavljuje badenska kultura, koju slijedi kostolačka i vučedolska. U SZ Hrvatskoj Retz-Gajary k. traje produženo do vučedolske na kraju eneolitika i početku ranog brončanog doba. Neke od ovih hipoteza namjeravaju se isčitati na materijalu s tela Pepelana. Interdisciplinarne analize uzoraka iz Galova u Slavonskom Brodu razjasnit će početke domestikacije i prikazat će sliku biljnog i životinjskog svijeta toga vremena. Analizama metodom 14C odrediti će se vremenske skale neolitizacije jugoistočne Europe, te razvitka kultura tijekom neolitika i eneolitika južnopanonskog prostora. |
|
|
|
|
|
|
|
