|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Proteomsko istraživanje urinarnih biomarkera idiopatskog nefrotskog sindroma |
| Voditelj: |
Danica Batinić |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Završetkom projekta humanog genoma 2002. glavno područje istraživanja postala je proteomika tj identifikacija i katalogiziranje proteina, kao genskih produkata, u biološkim tekućinama, tkivima i stanicama, u fiziološkim i patološkim stanjima. Nedavni razvoj tehnologije omogućio je simultano određivanje velikog broja proteina. Urin je lako dostupna tjelesna tekućina. Bogat je izvor informacija o funkciji mnogih unutarnjih organa, uključujući i sam mokraćni sustav. Glomerularne bolesti, s proteinurijom kao glavnom značajkom, idealan su objekt za proteomsku analizu urina. Međutim, vrlo je malo izvještaja o proteomskoj analizi urina u glomerularnim bolestima. Današnja dijagnoza i liječenje glomerularnih bolesti osniva se na kliničkim znakovima i patohistološkom nalazu. Biopsija bubrega je invazivna procedura s potencijalnim komplikacijama. Stoga bi mogućnost da se izbjegne biopsija i dijagnoza postavi na temelju proteomske analize urina bila od velike kliničke važnosti. Cilj je istraživanja proteomska analiza urina u djece s idiopatskim nefrotskim sindromom (INS) sa svrhom pronalaženja biomarkera bolesti. INS je bolest pretpostavljene, nedovoljno razjašnjene imunopatogeneze. Javlja se u nekoliko histoloških podgrupa različitog kliničkog tijeka, odgovora na liječenje kortikosteroidima i prognoze. Hipoteza je istraživanja da se proteomski obrazac urina djece s INS-om razlikuje od onog zdrave djece, te da se razlikuju proteomi urina ovisno o histološkim promjenama i odgovoru na liječenje kortikosteroidima. Istraživanje će se provesti u djece s biopsijom dokazanim INS-om tako da svaka histološka podgrupa obuhvati broj djece dovoljan za statističku analizu. Od svakog djeteta s INS-om uzeli bi se uzorci urina u aktivnoj bolesti prije započinjanja liječenja i u remisiji bolesti bez terapije. Uzorci bi se analizirali s pomoću dvo-dimenzionalne gel elektroforeze i masene spektrometrije. Rezultati bi se usporedili s onim zdrave djece, odgovarajuće po dobi i spolu. Očekuje se da će istraživanje pokazati karakterističan obrazac izlučivanja proteina urinom za svaku pojedinu podgrupu koji bi mogao služiti kao biomarker bolesti. To bi imalo ogroman klinički značaj jer bi se dijagnoza mogla postaviti bezbolnim pregledom urina i izbjegla invazivna potencijalno opasna biopsija bubrega. Također, moglo bi se odrediti odgovarajuće liječenje. |
|
|
|
|
|
|
|
