|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Lik Blažene Djevice Marije u franjevačkom propovjedništvu XVIII. st. |
| Voditelj: |
Ivan Karlić |
| Ustanova: |
Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Franjevački red ima osamstoljetnu tradiciju, a među Hrvatima djeluje gotovo od samog utemeljenja. Izuzetan je doprinos Reda u stvaranju i razvoju hrvatske sakralne i profane kulturne baštine. Konstanta u djelovanju franjevaca pored školstva i kateheze jest i propovjedništvo, o čemu svjedoči obimna rukopisna i tiskana građa u franjevačkim arhivima i/ili knjižnicama, koja je do danas ostala netaknuta ili tek djelomično i vrlo slabo istražena i vrednovana.
Nakon teških društveno-političkih okolnosti u XV. i XVI. st. (ratovi), i oslobađanja tijekom XVII. st., u hrvatskim krajevima se u XVIII. st. razvija bogata vjerska i kulturalna djelatnost, sukladna s općim kulturalnim i duhovnim kretanjima u Europi i u Crkvi. Tako u novom povijesno-kulturalno-religioznom okružju hrvatske zemlje prate europske znanstvene (teološke) i kulturne tokove, dajući im i svoj doprinos. To je i doba izrazitog rasta teološkog produbljivanja i pobožnosti prema Mariji, koji tada dosežu svoj vrhunac. Posebice se naglašava Marijino središnje mjesto u otajstvu spasenja i Crkve, odmah uz Isusa Krista. Franjevci tijekom XVIII. st. pišu filozofsko-teološka i homiletička djela, pružajući tako narodu na hrvatskom jeziku kateheze u kojima se tumači gotovo sva teologija, u kojoj je obimno zastupljena mariologija.
Do danas u Hrvatskoj nije bilo projekta koji bi se bavio mariološkom i marijanskom tematikom. U projektu bi se krenulo od povijesno-teološkoga i kultorološkog odnosa hrvatskog propovjedništva XVIII. st. prema liku BD Marije. Proučavala bi se specifičnost te propovjedničke podvrste u hrvatskom propovjedništvu. Pozornost će biti usmjerena na uspoređivanje glede specifičnosti kao i na uočavanje univerzalnosti strukturnih postupaka našeg propovjedništva u odnosu na europsko. Sudionici na projektu svoja će istraživanja usmjeriti na pojedinačne i na zbirke marijanskih (neregistrirane rukopise i objavljene) propovijedi i propovjednike spomenutog razdoblja te istražiti, analizirati i kritički ih vrednovati. Rezultati istraživanja pružit će dragocjen doprinos proučavanju te, još nedovoljno istražene propovjedničke vrste i čitavog razdoblja. |
|
|
|
|
|
|
|
