|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Kognitivni i jezični razvoj u djece s neurorazvojnim rizikom |
Voditelj: |
Marta Ljubešić |
Ustanova: |
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Medicinski problemi poput hipoksije, perinatalnih mozgovnih oštećenja, razvojnih poremećaja mozga i drugih oblika neurorazvojnih poremećaja mijenjaju ili usporavaju razvoj predjezične i rane jezične komunikacije. Perinatalni čimbenici rizika, kao i utvrđena neurološka oštećenja, mogu se smatrati varijablama u eksperimentu koji je priroda stvorila. U tom su eksperimentu neurobiološki parametri rizika ili oštećenja nezavisne varijable manipulirane biološkim procesima i medicina ih može objektivno mjeriti, ali ne i spriječiti, dok se parametre kognitivnog, komunikacijskog i jezičnog ishoda može smatrati zavisnim varijablama. Naime, neurobiološka oštećenja ne rezultiraju jasno određenim posljedicama jer razvojni procesi u mozgu imaju obilježja dinamičnosti i plastičnosti. To znači da je tijekom razvoja mozak sposoban reogranizirati obrasce i sustave veza i da je plastičnost centralno obilježje razvoja mozga i učenja (kako u urednim, tako i u narušenim uvjetima).
Kako je glavni cilj projekta istražiti obilježja jezičnog razvoja u djece s različitim razvojnim čimbenicima rizika, projekt se sastoji od zasebnih istraživanja sa zajedničkim fokusom na razvojnim međuodnosima mozga, komunikacije, jezika i spoznaje. Svako će istraživanje kroz vlastiti metodološki pristup, koji je proizašao iz cjelovitog istraživačkog nacrta i definiranog istraživačkog protokola, pridonijeti razumijevanju međudjelovanja ovih sustava i time unaprijediti uvid u neurobiološku potku razvojnih jezičnih poremećaja kao i samog jezičnog razvoja.
Radi boljeg interdisciplinarnog sagledavanja međudjelovanja genetskih i okolinskih čimbenika, projekt je integrativni dio programa Hrvatskog instituta za istraživanje mozga "Razvojna neurobiološka osnova kognitivnih, duševnih i neuroloških bolesti" (programska cjelina "Razvitak i plastičnost: Interakcija genetskih i vanjskih faktora")
Istraživanje se provodi sa svrhom da se usporedbom jezičnih i kognitivnih obilježja različitih kohorti djece rođene s čimbenicima neurorizika dođe do novih informacija o razvojnom odnosu mozak-ponašanje. Dobiveni rezultati će imati svoju primjenu i u kliničkoj praksi (unapređenje rane identifikacije poremećaja i rane intervencije). Naime, jezik je temeljno ljudsko sredstvo komunikacije i nužno je da djeca koja su rizična za jezične poremećaje budu ne samo rano otkrivena već i da dobiju primjerenu intervenciju. Zbog tog će razloga rana intervencija također biti sastavni dio projekta. |
|
|
|
|
|
|