zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-11-22
zProjekti Lista prihvaćenih znanstvenih projekata - 1. ciklus
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Molekularna varijabilnost biljnih patogena 
Voditelj: Mladen Krajačić
Ustanova: Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb 
Sažetak: Fitoplazme s virusima povezuje ekstremna reduciranost njihovog genoma i nemogućnost uzgoja na umjetnim hranjivim medijima. Viroidi i mnoge satelitne RNA uopće nemaju kodirajuću sposobnost te se kao najmanji replicirajući entiteti nalaze na samoj granici života. Ti značajni biljni patogeni zanimljivi su i kao modeli za istraživanja u molekularnoj biologiji. U okviru planiranih istraživanja razradit će se metoda SSCP kao inovativni pristup u istraživanju fitoplazmatskih gena, koji zbog jednostavnosti omogućuje obradu većeg broja uzoraka te provedbu molekularno-epidemioloških studija. Utvrđena genska varijabilnost populacija u određenim biljnim domaćinima i vektorima bit će osnova u proučavanju molekularne epidemiologije fitoplazmi koje zaražavaju vinovu lozu i koštunićavo voće. Istraživanja molekularne varijabilnosti trebala bi rasvijetliti epidemiologiju i evoluciju biljnih virusa. Proučavat će se heterogenost virusnih populacija te srodnost među različitim populacijama, utvrditi priroda i dinamika rekombinacijskih događaja uz pripadajući patogeni potencijal te napokon, u svemu tome proučiti ulogu biljnih domaćina i vektora. Modeli u navedenim istraživanjima bit će Citrus tristeza, Plum pox i Cucumber mosaic virus pri čemu posljednji, zbog pridružene satelitne RNA, predstavlja poveznicu sa subviralnim patogenima. Selekcijski pritisak domaćina igra važnu ulogu u njihovoj molekularnoj evoluciji, a Citrus exocortis viroid te viroidi česti na vrstama roda Prunus, mogli bi biti dobri modeli u istraživanjima takvog učinka. Uvođenje novih metoda omogućit će efikasniju detekciju i izolaciju satelita i viroida, a očekuju se i nove spoznaje o njihovoj strukturi. U nedostatku kodirajućeg potencijala, struktura je presudna za funkciju tih malih patogenih RNA, pa bi predviđena istraživanja mogla dati zanimljive rezultate. Svi biljni patogeni, uključeni u ova istraživanja, konkretan su problem u hrvatskoj poljoprivredi pa je, uz stjecanje temeljnih znanja, dodatni smisao projekta i praktična primjena. 

Natrag