|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Položaj i razvoj Hrvatske 1918.-1941. |
| Voditelj: |
Zdravko Dizdar |
| Ustanova: |
Hrvatski institut za povijest, Zagreb |
| Sažetak: |
Položaj i razvoj Hrvatske u monarhističkoj Jugoslaviji 1918.-1941. nezaobilazni su dio novije hrvatske povijesti. Hrvatska je u razdoblju od 1918. do 1941. bila sastavni dio Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca/Kraljevine Jugoslavije. Uslijed centralizacije državne uprave i nacionalne unitarizacije koju su provodile vladajuće strukture – kraljev dvor, vojni vrhovi i velikosrpska građanska elita, Hrvatska i hrvatski narod našli su se u neravnopravnom položaju u nacionalnom, političkom, gospodarskom i kulturnom pogledu. To je utjecalo na stvaranje u Hrvatskoj najsnažnije i najaktivnije političke oporbe u zemlji vladajućem jugoslavenskom državnom ustroju i politici režima, prvenstveno oko najmasovnije hrvatske političke stranke - Hrvatske (pučke) (republikanske) seljačke stranke, ali i oko svih drugih legalnih i ilegalnih opozicijskih stranaka i organizacija te njihovih akcija. Zbog toga je i represija režima prema tim oporbenim snagama u Hrvatskoj bila osobito izražena. Ta politička oporba u Hrvatskoj snažno je utjecala na oblikovanje i strukturu, ali i na mijenjanje hrvatskog identiteta. U dosadašnjoj historiografiji i srodnim strukama iako je objavljeno relativno mnogo radova koji se odnose na to razdoblje, većina ih se zbog političkih razloga bavi problematikom vezanom uz Komunističku partiju Jugoslavije, a manji broj ostalom veoma složenom i raznovrsnom problematikom, ali ipak još uvijek nemamo niti jednoga rada koji bi obradio političku oporbu u Hrvatskoj i njezine akcije te represiju i zločine režima prema njima, te općenito položaj i razvoj Hrvatske u cjelini.
U središtu istraživanja, uz istraživanja sustava represija vladajućih režima prema oporbi u Hrvatskoj, koja su prije započeta u Institutu i koja bi se nastavila, našle bi se nove važne i do sada neobrađivane ili malo poznate tematske cjeline i problemi, kao što su: a.) Državni aparat vlasti i lokalna samouprava na području Hrvatske 1918.-1941. kao jedna od bitnih značajki njezinog podređenog položaja i razvoja (osnivanje, razvoj i djelatnost); b.) Građanske udruge u Hrvatskoj 1918.-1941. (političke, kulturne, prosvjetne, športske i dr.) kao karakteristični oblici društvenog života građanskog društva, ali i položaja Hrvatske u tadašnjoj monarhističkoj Jugoslaviji; c.) Vojska Kraljevine Jugoslavije kao oruđe srpske hegemonije d.) Hrvatska emigracija od 1918. do 1941. godine i e.) Srednja linija u hrvatskoj politici između dva svjetska rata. |
|
|
|
|
|
|
|
