|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Molekularna osnova razvoja švanoma baze lubanje |
| Voditelj: |
Mislav Gjurić |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Švanomi baze lubanje vrlo su klinički značajna i znanstveno nedovoljno istražena skupina tumora. Dosadašnje epidemiološke studije, te sporadične analize švanoma na molekularnom nivou upućuju na moguće značajne genetske predispozicije u razvoju i progresiji tih tumorskih tkiva. Spoznajom da uzroci mnogih bolesti leže u poremećaju funkcije određenog gena dolazimo do važnosti genskog liječenja. Primjenom novih tehnologija u istraživanju strukture i funkcije gena te primjenom suvremenih analitičkih genetskih metoda, poput analize genske povezanosti, real-time kvantitativne PCR tehnologije, mikročip tehnologije te metodama proteomske analize, ispitali bismo genski, transkriptomski profil (razinu mRNA) i proteomski profil (ukupnu ekspresiju proteina) tih tumora.
Kombinacija različitih mikročip tehnologija danas je suvremena dijagnostička tehnologija koja tumorskim alteracijama na molekularnom nivou daje neposredan klinički značaj. Evaluacija rizičnog genoma uputila bi na određenu patohistološku kategoriju i prije samog operativnog zahvata. Rezultati dobiveni u predloženom istraživanju kao i primjena rezultata u kliničkoj praksi u smislu genetski bazirane predikcije, praćenja i odluka o terapijskim modalitetima od velikog su značenja. Mikročip metode i metode proteomike zajedno sa standardnim metodama molekularne i stanične biologije uz bioinformatičku analizu rezultata omogućiti će nam primjenu dosadašnjih genetskih spoznaja. Suradnja na projektu kliničkog odjela sa znanstenim istraživačkim institucijama pokazuje sveobuhvatnost i značaj dobivenih rezultata.
Kombinacija različitih mikročip tehnologija danas je suvremena dijagnostička tehnologija koja tumorskim alteracijama na molekularnom nivou daje neposredan klinički značaj. Evaluacija rizičnog genoma uputila bi na određenu patohistološku kategoriju i prije samog operativnog zahvata. Rezultati dobiveni u predloženom istraživanju kao i primjena rezultata u kliničkoj praksi u smislu genetski bazirane predikcije, praćenja i odluka o terapijskim modalitetima od velikog su značenja. Mikročip metode i metode proteomike zajedno sa standardnim metodama molekularne i stanične biologije uz bioinformatičku analizu rezultata omogućiti će nam primjenu dosadašnjih genetskih spoznaja. Uključivanjem Kliničkog odjela na početku projekta te suradnjom sa znanstenim istraživačkim institucijama pokazuje sveobuhvatnost i značaj dobivenih rezultata. |
|
|
|
|
|
|
|
