|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Modifikacija antimikrobne terapije i rezistencija patogenih mikroorganizama |
| Voditelj: |
Igor Francetić |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Rezistencija bakterija potaknuta širokom i učestalom primjenom antimikrobnih lijekova, trenutno je jedan od najvećih medicinskih problema koji ima značajan utjecaj na ishod liječenja bolesnika kao i na zdravstvene troškove. Povezanost potrošnje antimikrobnih lijekova sa selekcijom rezistentnih bakterija potvrđena je mnogim studijama. Rezistencija dovodi do neadekvatne empirijske terapije, zakašnjenja u započinjanju učinkovitog liječenja i korištenja manje učinkovitih, štetnijih i skupljih lijekova, i povezana je s neuspjehom liječenja, produženom ili dodatnom hospitalizacijom, povećanom cijenom liječenja i povećanim mortalitetom. Postoji velika potreba za kontrolom rezistencije na antimikrobnu terapiju poboljšanjem korištenja antibiotika. Cilj je ove studije utvrditi najučinkovitije mjerame modifikacije antimikrobne terapije koje će dovesti do smanjenja i kontrole selekcije rezistentnih patogena u Kliničkom bolničkom centru Rebro. Mjere će obuhvatiti kontrolu propisivanja i potrošnje antimikrobnih lijekova definiranjem empirijske antibiotske terapije i liste rezervnih antibiotika, praćenje propisivanja parenteralnih pripravaka antibiotika, te rotaciju antimikrobne terapije kojom će se periodično iz bolničkog okružja ukloniti određene klase antimikrobnih lijekova a time i mogućnost indukcije rezistencije. Intervencijske mjere provodit će se uz kontrolu provođenja standardnih mjera kontrole širenja infekcija. Empirijska terapija će se temeljiti na profilu rezistencije kako bi se izabrali najučinkovitiji antimikrobni lijekovi te optimizirao klinički i mikrobiološki uspjeh. Uvođenje sistema nadzora definiranjem liste rezervnih antimikrobnih lijekova prema lokalnoj shemi rezistencije i praćenje potrošnje parenteralnih antimikrobnih lijekova putem formulara za parenteralno propisivanje dovest će do kvalitetnijeg i smislenijeg korištenja antimikrobnih lijekova koji će odgovarati utvrđenom profilu rezistencije. Definiranje sheme rotacije antimikrobnih lijekova omogućit će periodičku zamjenu korištenja i posljedično smanjenje rezistencije na pojedine antimikrobne lijekove za koje je pokazan visok stupanj rezistencije. Poduzetim mjerama smanjit će se selekcija rezistentnih sojeva patogena, broj bakterijemija, dužina antimikrobne terapije, dužina hospitalizacije, uz povoljan utjecaj na niz varijabli vezanih uz morbiditet i mortalitet, što će konačno dovesti do smanjenja potrošnje antimikrobnih lijekova i ukupnih troškova liječenja. |
|
|
|
|
|
|
|
