|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Više kortikalne funkcije i jezik: razvojni i stečeni poremećaji |
| Voditelj: |
Melita Kovačević |
| Ustanova: |
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Interdisciplinarnim istraživanjem viših kortikalnih funkcija, posebno jezika, to jest jezične obrade, jezičnoga razvoja i jezičnih poremećaja, nastoji se te funkcije promatrati na nov način, koristeći se prednostima koje daju tehnološki napredne metode funkcionalnog oslikavanja mozga razvijene posljednjih desetljeća. Na taj se način uspostavlja korelacija između kognitivne ili funkcionalne arhitekture s jedne i neuralne arhitekture s druge strane, čime se omogućava bolje razumijevanje jezične obrade (jezičnog razumijevanja i proizvodnje) te jezičnoga razvoja, ili pak jezičnih poremećaja i njihovih uzroka.
U ovome istraživanju polazimo od pretpostavke da jezična funkcija nije modularna, nego da u jezičnoj proizvodnji i razumijevanju bitnu ulogu imaju procesi vezani za pamćenje, pozornost ili percepciju. Problemi u perinatalnoj dobi ili razlike u maturacijskim procesima u predjezičnom razdoblju, općenito, stoga imaju ulogu u kasnijim jezičnim poteškoćama djece predškolske i školske dobi, što su pokazala slična istraživanja provedena u drugim zemljama. Isto tako, pogođenost različitih funkcija u osoba s neurodegenerativnim bolestima zahvaća i jezičnu obradu u manjoj ili većoj mjeri.
U istraživanju će se kombinirati bihevioralne i elektrofiziološke metode (tehnika mjerenja evociranih potencijala). Dva su razloga za to: prvo, bihevioralne metode daju precizan i iscrpan opis jezične/kognitivne funkcije ili preciznu klasifikaciju poremećaja. Drugo, manipulacijom podražaja koji daju različit bihevioralni odgovor, te dobivanjem neuralnih odgovora na te podražaje u elektrofiziološkim ispitivanjima, uspostavlja se veza bihevioralne i neurokognitivne razine. To omogućava objašnjenje fenomena vezanih uz jezičnu obradu i objašnjenje uzroka jezičnih poremećaja (npr. manipulacija sintaktičkim ili semantičkim osobinama podražaja u elektrofiziološkim ispitivanjima).
Rezultati tako zamišljenog istraživanja omogućuju razvoj dijagnostičkih i rehabilitacijskih postupaka temeljenih na poznavanju uzroka, neuralnog supstrata poremećaja, i na specifičnim osobinama hrvatskoga (takva su, naime, istraživanja vezana za pojedini jezik i njegove specifičnosti). Isto tako, zbog povezanosti istraživanja s drugim metodološki i tematski sličnim istraživanjima u svijetu rezultati se ovoga istraživanja mogu uspoređivati i na neurokognitivnoj i na jezično-tipološkoj razini s drugim sličnim istraživanjima. |
|
|
|
|
|
|
|
