|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Sjeverno Hrvatsko primorje u kontekstu antičkog obrambenog sustava |
Voditelj: |
Goranka Lipovac-Vrkljan |
Ustanova: |
Institut za arheologiju, Zagreb |
Sažetak: |
Unutar prostora sjevernog Hrvatskog primorja protežu se dva antička obrambena sustava, različite strateške namjene i graditeljske strukture: prvi je kasnoantički obrambeni sustav Claustrae Alpium Iuliarum na prostoru unutrašnjosti sjeverne Liburnije (u literaturi ta se dionica Claustrae na prostoru sjevernog Hrvatskog primorja naziva "Liburnski limes"), a drugi je bizantski fortifikacijski sustav u okkviru Justinijanove rekonkviste.
Od posebne je važnosti za razumijevanje funkcioniranja cjelokupnog obrambenog sustava antike na prostoru sjevernog Hrvatskog primorja, razlučiti njegovu namjenu i organizacijsku strukturu. Ne manje važni su uzroci zaposjedanja pojedinih strateških položaja kao i njihov odnos prema komunikacijskim pravcima, kako kopnenim tako i pomorskim. Upravo unutar tih preduvjeta za funkcioniranje obrambenog sustava, mogu se uočiti i one temeljne razlike između liburnskog i bizantskog kasnoantičkog sustava.
Jedan od ciljeva projekta je definiranje svih oblika graditeljskog nasljeđa antičkog obrambenog sustava. Istraživanjima unutar projekta želi se utvrditi postoji li kontinuitet u odabiru istih strateških položaja u različitim vremenski odsjecima antike, kao što ukazuje nekoliko primjera na prostoru Liburnskog obrambenog sustava, na lokalitetima unutrašnjosti sjevernog Hrvatskog primorja. Prostorni se kontinuit zapaža i unutar nekoliko kasnoantičkih bizanstkih fortifikacija priobalja, unutar čijih graditeljskih faza počesto razlučujemo ranorimsku. Suprotna je situacija s otočnim položajima bizantskih fortifikacija, koje zbog svoje nepristupačnosti nisu bile pogodne za naseljavanje tijekom ranijih antičkih vremena.
Unutar projekta posebna se pažnja posvećuje istraživanju uzroka opstanka manjih civilnih naselja u neposrednom zaleđu obrambenog sustava, koja ne prestaju funkconirati u kriznim razdobljima kasne antike kada refujiji preuzimaju važnu ulogu privremenog (a ponekad i trajnog) oblika naselja.Dio odgovora pretpostavljamo u njihovoj gospodarskoj djelatnosti koja je dijelom opskrbljavala obrambeni sustav.
Uključivanjem suvremenih metoda tijekom istraživanja, kao što su interpretacija zračnih snimaka i georadarsko ispitivanje kao i uključivanje primijenjenih istraživanja drugih struka, dobiva se cjelovitija spoznaja o temi istraživanja. Tako dobiveni rezultati mogu se primijeniti kao podloga istraživanjima iste problematike na širem prostoru. |
|
|
|
|
|
|