|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Hrvatska rječnička baština i hrvatski europski identitet |
| Voditelj: |
Damir Boras |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
* Od 1595 g. kad je objavljen prvi tiskani hrvatski rječnik Fausta Vrančića pa do početka 20. st. u Hrvatskoj je objavljeno preko 300 različitih jednojezičnih, dvojezičnih, višejezičnih, enciklopedijskih, tehničkih, vojnih i drugih rječnika koji predstavljaju neprocjenljivu hrvatsku rječničku baštinu od kojih je većina nedostupna za javnu upotrebu, a samo je ograničen broj tih rječnika strojno obrađen u znanstvenom projektu 130464 "Hrvatska rječnička baština i prikaz rječničkoga znanja" istog glavnog istraživača prof. dr. Damira Borasa (2002-2005) na koji se ovaj projekt nastavlja i čiji su rezultati djelomično objavljeni na "Portalu hrvatske rječničke baštine". * Nastavljajući se na dosadašnji rad cilj je dodatno istražiti hrvatsku rječničku baštinu proširivši istraživanje do 1945. god. Taj iznenađujuće velik broj rječnika objavljen u velikom broju europskih gradova (u prvim stoljećima uglavnom izvan hrvatskih prostora) potvrđuje pretpostavku da su Hrvatska i hrvatski jezik (u svim tadašnjim nazivima i idiomima) bili prisutni u Europi, da su bili neodvojivi dio europskog identiteta te da su svojim sadržajem povratno utjecali na svijest o hrvatskom identitetu u Europi. * Stoga će se, s povećanim brojem istraživača, dodatno ispitati recepcija tih rječnika u nas i u Europi, utvrditi razlozi njihova objavljivanja, dopuniti izrađena bibliografija te dalje popunjavati postojeća digitalna baza slika i tekstova najvažnijih hrvatskih starih dvojezičnih i višejezičnih rječnika te razvijati računalne metode za dodatnu rječničku, jezičnu, gramatičku, terminološku analizu rječničkih tekstova, te usporednu i temporalnu analizu između pojedinih rječnika. Istražila bi se i struktura rječničkoga znanja sadržanoga u njima s posebnim naglaskom na stručnu terminologiju te razvili strojni sustavi koji bi omogućili takvu analizu za hrvatski jezik. * Usput bi se uz znanstvene radove, i dalje na znanstveno utemeljenim načelima prezentirala tekstualna i slikovna baza izvornih hrvatskih rječničkih tekstova i njihov europski identitet. * Istraživanje bi za Hrvatsku bilo jako važno u znanstvenom, kulturnom i političkom kontekstu jer bi pokazalo da je Hrvatska u području leksikografije i grafičke rječničke prezentacije bila ravnopravna Europi, a znanstvenoj domaćoj i stranoj javnosti svih struka - od prirodnih i tehničkih do društvenih i humanističkih dalo pomagalo, građu i korpus za razvoj strukovne (ali i opće) terminologije, te bilo osnova za druga raznolika buduća istraživanja. |
|
|
|
|
|
|
|
