|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Postpartalna depresija – čimbenici rizika, rano otkrivanje i terapijski pristup |
| Voditelj: |
Radoslav Herman |
| Ustanova: |
Institut za klinička medicinska istraživanja, Klinička bolnica "Sestre Milosrdnice" |
| Sažetak: |
Postpartalna depresija jedna je od najčešćih komplikacija trudnoće, poroda i babinja, koja zahvaća oko 10-20% majki. Definira se kao depresivna epizoda koja se javlja unutar razdoblja od 4 do 6 tjedana nakon poroda. Postoje nedvojbeni dokazi o nepovoljnom utjecaju depresije majke na odnos s partnerom, te djetetov kognitivni i emocionalni razvoj. S obzirom na navedeno, razumljiva je potreba za pronalaženjem učinkovite strategije ranog otkrivanja i postupanja s bolesnicama. Do sada je publiciran i validiran čitav niz psiholoških upitnika, koje majke same ispunjavaju i koji s većom ili manjom točnošću otkrivaju oboljele od postpartalne depresije. Gotovo svi upitnici pokazuju najbolje osobine tek nakon 6 tjedana od poroda, kada se očekuje u potpunosti razvijena klinička slika depresije. Osnovni cilj programa prevencije svake bolesti, pa tako i postpartalne depresije je što ranije otkrivanje, po mogućnosti i prije razvoja potpune kliničke slike. Velik broj istraživača, uvidjevši manjkavosti u pokušajima masovnog ispitivanja populacije psihološkim upitnicima, usmjerio je svoju pažnju na otkrivanje prenatalnih faktora rizika i njihovo pretvaranje u prediktivne skale. Ovakvi pokušaji se nisu pokazali potpuno uspješnima. Suprotno uvriježenim postavkama, neki noviji radovi ukazuju i na mogućnost upotrebe određenih testova i u ranom postpartalnom razdoblju, čime se otvara mogućnost ispitivanja populacije i tijekom boravka u bolnici nakon poroda. Istraživanjima u okviru projekta namjeravamo postići slijedeće ciljeve: validaciju pojedinih psiholoških upitnika (EPDS, PDSS) na našu populaciju; ispitati učestalost postpartalne depresije u našoj populaciji; ispitati medicinske i psihosocijalne čimbenike rizika za razvoj postpartalne depresije; ispitati mogućnosti ranog otkrivanja rizične populacije za razvoj postpartalne depresije, najkasnije do 3. dana po porodu; ispitati utjecaj različitih individualnih i grupnih psihoterapijskih postupaka na tijek postpartalne depresije. Kako bismo sve navedene ciljeve mogli ostvariti projekt se odvija multicentrično, u sva četiri hrvatska regionalna centra (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek). S obzirom na multidisciplinarni karakter projekta, uključeni su suradnici različitih profila, mahom specijalisti perinatolozi i psihijatri, s intencijom uključivanja i drugih stručnjaka, poglavito psihologa. |
|
|
|
|
|
|
|
