|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Evaluacija teorije kriminalnog i ovisničkog životnog stila u zatvorskom sustavu |
Voditelj: |
Aleksandar Buđanovac |
Ustanova: |
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Potreba za strukturiranim penološkim tretmanom u kaznionicama RH prepoznata je prije duljeg vremena. Penološkom tretmanu koji se trenutačno provodi nedostaje niz elemenata koji bi ga približili suvremenim svjetskim trendovima. Kao prvo, nedostaju teorijski koncepti u tretmanu, a posebice oni koji su se pokazali najuspješnijim u brojnim metaanalizama (McGuire, 2002). Danas je poznato da najdjelotvorniji tretmani u penološkoj rehabilitaciji koriste uglavnom kognitivni ili kognitivno - bihevioralni pristup, a upravo je teorija životnog stila jedna od teorija koje se zasnivaju na takvom pristupu.
Također, u penološkom tretmanu u našoj zemlji nedostaje strukturiranost: nema jasnih, operacionalno definiranih ciljeva, načina praćenja rada, evaluacije rezultata, te kvalitetne prezentacije programa u stručnoj i široj javnosti. Isto tako, nedostaje i edukacija djelatnika na polju kreiranja penološkog tretmana , a posebno na polju odgovarajućih teorijskih koncepata. Svi ovi elementi podrazumijevaju se u tretmanu zasnovanom na teoriji životnog stila, što znači da bi uvođenje tretmana prema ovoj teoriji, ukoliko se ona pokaže vjerodostojnom, značajno unaprijedilo kvalitetu penološkog tretmana. Značenje je ovog projekta, dakle, u provjeri je li teorija životnog stila prepoznatiljiva u našim uvjetima. Potencijalni potvrdan odgovor na to pitanje implicira da se na njenoj osnovi mogu kreirati programi tretmana kakvi su nužno potrebni u našem penalnom sustavu.
Cilj projekta "Evaluacija koncepata teorije životnog stila u penalnim uvjetima" je evaluacija ove teorije na području kriminaliteta i ovisnosti (Walters, 1998, 2000a, 2000b). S obzirom da teorija ima precizno definirane i strukturirane koncepte popraćene odgovarajućim mjernim instrumentarijem, te je samim time provjerljiva, prvi je cilj upravo provjera mjernih karakteristika instrumentarija (pouzdanost, homogenost, reprezentativnost, valjanost). Nadalje, teorija će biti provjerena usporedbom s poznatom teorijom Kriminogenih rizika/potreba (mjerni instrument LSI-R), koja je evaluirana u RH. Sljedeći cilj je utvrditi koliko je duboka uključenost u životne stilove kriminaliteta i droga populacije osuđenika u RH, koji prolaze Centar za psihosocijalnu dijagnostiku Zatvora u Zagrebu.
Očekuje se da će ispitivani instrumentarij pokazati zadovoljavajuće mjerne karakteristike i predviđene relacije s kriterijskim instrumentom LSI-R, te recidivizmom, vrstom djela i duljinom kriminalne karijere. |
|
|
|
|
|
|