|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Biološka kontrola biljnih bolesti |
| Voditelj: |
Mirna Ćurković-Perica |
| Ustanova: |
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Biljni patogeni: gljive, bakterije, virusi i viroidi uzrokuju ogromne štete u poljoprivredi i šumarstvu. Patogena gljiva Cryphonectria parasitica uzročnik je raka kestena, bolesti vrlo raširene u Europi i Hrvatskoj. Zaraza ovom gljivom uzrokuje rane na kori kestena, sušenje stabala i propast čitavih šuma. Na sreću, C. parasitica je prirodni domaćin virusa iz porodice Hypoviridae, čija prisutnost može bitno umanjiti patogenost domaćina i oslabiti njegovu sposobnost razmnožavanja, te tako omogućiti oporavak oboljelih stabala kestena. U okviru predloženog projekta sakupit će se uzorci s područja čitave Hrvatske, te napraviti istraživanja populacija gljive C. parasitica kako bi se dobio uvid u rasprostranjenost tipova vegetativne kompatibilnosti, tipova parenja i SCARs markera. Također će se ispitati zastupljenost i genetička varijabilnost hipovirusa koji se prirodno javljaju na području Hrvatske. Karakterizacija gljive i hipovirusa molekularno-biološkim metodama uključit će dsRNA analizu, RT-PCR, RFLP, “multiplex”-PCR i sekvenciranje. Provest će se filogenetske analize, te ispitati povezanost između populacija gljive i populacija hipovirusa. Rezultati će omogućiti odabir hipovirusa koji najviše smanjuju patogenost gljive domaćina, te omogućuju biološku kontrolu raka kestena. // Fitoplazme, viruse i viroide nemoguće je uzgojiti izvan biljnog organizma, pa stoga sustav kulture biljnog tkiva omogućava proučavanje patofiziologije vezane uz te patogene, te istraživanje protufitopatogenog učinka različitih supstancija. Preliminarni pokusi pokazali su povoljan utjecaj egzogeno dodanih biljnih regulatora rasta na zaražene biljne vrste, te posredno na same patogene. U daljnjim istraživanjima, pratit će se utjecaj egzogenih regulatora rasta na pojedine patogene, te na fiziologiju i sekundarni metabolizam zdravih i zaraženih biljaka i biljnih tkiva. Ispitat će se protufitopatogena aktivnost flavonoida iz različitih tkiva uzgojenih in vitro, uključujući i transformirana biljna tkiva. U istraživanjima će se primijeniti već uhodane tehnike kulture biljnog tkiva, genetičkog inženjerstva i molekularne detekcije i karakterizacije patogena (ugnježđeni-PCR, RFLP, RT-PCR, elektroforeza, sekvenciranje). //Cilj svih predloženih istraživanja je kontrola biljnih bolesti primjenom različitih bioaktivnih tvari, promjenom koncentracije biljnih regulatora rasta ili upotrebom hipovirulentnih sojeva gljive. |
|
|
|
|
|
|
|
