|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Arhitektura i mentalno zdravlje |
| Voditelj: |
Boris Morsan |
| Ustanova: |
Arhitektonski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Istraživanje se bavi poremećajima u društvu koji uzrokuju devastiranje okoliša građenjem, uz to se bavi i razvijanjem metoda kritičke analize u kojima se oštećenja okoliša mogu razlučiti od arhitekture. Dosadašnje istraživanje je pokazalo da su uzroci devastiranja građenjem društveni poremećaji - u pravnom sustavu, ponašanju sustava uprave i nizu sekundarnih uzroka zbog kojih se progresivno pogoršavaju uvjeti u kojima se stvara arhitektura. Okoliš se može zaštititi od oštećivanja građenjem jedino ako postoje uvjeti za stvaranje arhitekture visokih vrijednosti. Na urušavanje tih uvjeta izravno utječe i rast broja propisa kojima se arhitektonskoj praksi nameće sve veći broj suvišnih, neracionalnih i kontraproduktivnih poslova koji poprimaju oblike kompulzivnih rituala. Ti propisi nameću povrede dosegnutih spoznaja i etičkih normi, uvode višestruka mjerila, vode do gubljenja uporišta za prosuđivanje i konačno poremećene norme vode u jednu vrstu ozakonjenog bezakonja. Posljedica je da su cijela profesija i dijelovi društva prisiljeni na veliko trošenje vremena i sredstava u poslovima koji su smisao izgubili u iracionalnom ponašanju. Ponašanje društva i grupa ljudi u njemu je iznenađujuće slično smetnjama i poremećajima koji su opisani u individualnoj psihologiji i psihijatriji. Opisana situacija stvara potrebu da se razvije sustavno promatranje i opisivanje slučajeva propisa i tumačenja u sudskoj i upravnoj praksi koji dovode do šteta u okolišu i kompulzivnog obavljanja suvišnih, neracionalnih radnji. Istraživanja će poslužiti kao temelj za stvaranje indeksa iracionalnih propisa. Uz istraživanje izvora poremećaja u okolišu stvara se pitanje kako odrediti, opisati i klasificirati oštećenja građenjem i razlučiti ih od arhitekture. Tim pitanjima bavi se urbana ekologija zasnovana na kritici arhitekture. Od svih ekoloških problema u prostornim i urbanističkim planovima ne evidentiraju se danas jedino oštećenja građenjem iako urbanističke planove rade arhitekti. Zbog toga je komplementarni cilj ovog istraživanja razvijati metode kritičke analize koje će poslužiti za unošenje oštećenja okoliša građenjem u prostorne i urbanističke planove.Zbog opisanog stanja potrebno je istovremeno promatrati i tumačiti uzroke poremećaja i posljedice koje nastaju u okolišu. |
|
|
|
|
|
|
|
