|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Skraćenje uzgojnog razdoblja šarana (Cyprinus carpio) i poboljšanje kakvoće mesa |
| Voditelj: |
Ivan Bogut |
| Ustanova: |
Poljoprivredni fakultet, Osijek |
| Sažetak: |
Uzgoj toplovodnih riba u Hrvatskoj datira duže do od jednog stoljeća. Između dva svjetska rata proizvodnja je po površinama (4500 ha) i prinosu bila mala (1140 tona). Nakon 50-ih godina prošlog stoljeća rasle su površine i prinosi. Vrhunac proizvodnje bio je krajem 80-ih godina kada se proizvodnja odvijala na oko 12500 ha, a prinos je bio nešto preko 1000 kg/ha. Tranzicijsko razdoblje i Domovinski rat teško su pogodili toplovodno ribogojstvo. Posljedice toga su više nego dvostruko smanjenje površina i gotovo trostruko smanjenje prinosa. Prema prinosu danas smo vrlo blizu proizvodnje koja je ostvarivana 1946. godine (Ćosić, 1996, Jahutka i sur.2005). Razlog takvom stanju je višestruk (ihtiotehnički uvjeti, velika količina ribljeg korova, štete od ihtiofagih ptica, neuravnotežena hrana i hranidba mlađa i konzumne ribe, niska tjelesna masa 1-godišnjeg mlađa i gubici tijekom zimovanja (Stević, 1996, Bogut i Adamek 2005). Posljedica toga je niska proizvodnja, loš asortiman i sezonski opskrbljeno tržište. U nas dominira trogodišnji, a na nekim ribogojilištima uz trogodišnji djelomično i četverogodišnji sustav uzgoja. U tovilištima riba se pretežno hrani kukuruzom što rezultira visokim sadržajem masti nepovoljnog masnokiselinskog sastava. Skraćenje uzgojnog razdoblja sa tri na dvije godine moguće je primjenom ranijeg mrijesta i uzgojem ličinaka i mladunaca u kontroliranim uvjetima. Tehnologijom uzgoja ličinaka i mladunaca u kontroliranim uvjetima moguća je proizvodnja jednogodišnjeg mlađa individualne mase od 150 do 200 g/kom što omogućava skraćenje uzgojnog razdoblja sa 3 na 2 godine (Bogut i sur., 2006). Poboljšanje kakvoće ribljeg mesa modificiranjem masnih kiselina moguće je hranidbom konzumnog šarana peletiranim krmnim smjesama s dodatkom pripravaka koji sadrže visoku koncentraciju omega-3 masnih kiselina. S takvom hranidbom treba početi kada se pojavi nedostatak prirodne hrane u ribnjaku, a to je 1 do 1, 5 mjesec prije kraja tova. Rezultate istraživanja moguće je provjeriti analitičkim i statističkim metodama. Primjenom navedene tehnologije očekuje se smanjenje gubitaka, skraćenje uzgoja na 1 godinu, poboljšanje kakvoće mesa i brži obrt kapitala. |
|
|
|
|
|
|
|
