|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Usporedba učinaka dva načina vođenja terapije astme u djece 12-18 godina |
| Voditelj: |
Davor Plavec |
| Ustanova: |
Specijalna bolnica za bolesti dišnog sustava djece i mladeži |
| Sažetak: |
Od 1980-ih sa značajnim porastom pojavnosti astme rasla je spoznaja o potrebi uvođenja smjernica za njeno zbrinjavanje. 1990-ih pojavile su se prve smjernice za zbrinjavanje astme te su prerasle u Globalnu inicijativu za astmu (GINA). Početkom milenija provedene su studije (AIRE) koje su utvrdile poražavajući učinak navedenih globalnih mjera na zbrinjavanje astme. Tek je nedavno objavljena studija GOAL pokazala da udio dobro ili potpuno kontroliranih bolesnika s različitim stupnjevima težine bolesti može biti visok (50-70%) prebacivši težište zbrinjavanja na kontrolu bolesti. Novije studije pokazuju da stupnjevi težine bolesti definirani za dječju populaciju nisu odgovarajući i da mogu zavesti u vođenju terapije, te da različiti fenotipovi astme pokazuju različiti stupanj kontrole, odgovora na terapiju, razvoja i brzine pogoršanja, morbiditeta, mortaliteta, progresije bolesti i invaliditeta. Novo objavljene GINA smjernice te Hrvatske smjernice za zbrinjavanje astme predviđaju vođenje terapije prema stupnju kontrole bolesti.
Ciljevi ovog istraživanja bili bi prospektivno usporediti dvije metode za procjenu kontrole astme (razina FeNO-a te kombinacija ACT-a i spirometrije) u vođenju terapije sa standardnom skrbi u bolesnika s kroničnom trajnom astmom u dobi od 12-18 godina. Primarni ciljevi ove studije bili bi godišnja stopa egzacerbacija te promjena razine nespecifične reaktivnosti bronha tijekom 2 godine liječenja. Sekundarni ciljevi bili bi broj dobro i potpuno kontroliranih mjeseci, promjena plućne funkcije, potrošnja lijekova, kvaliteta života, samoprijavljene nuspojave.
Očekuje se da će ovo ispitivanje dati odgovor koja metoda za vođenje liječenja ima najbolje učinke na dugoročne ishode astme u djece u dobi od 12-18 godina te utvrditi odnos dobrobiti i štete te troškova zbrinjavanja za svaku od metoda kako bi se jedna ili obje mogle preporučiti za primjenu u kliničkoj praksi.
Važnost predloženog ispitivanja je u tome što za astmu koja je kronična bolest od velikog javnozdravstvenog značaja (5-20% populacije) ne postoji odgovarajuća jednostavna metoda za vođenje liječenja koja je primjerena i liječnicima specijalistima i liječnicima obiteljske medicine te jasna i bolesnicima, koja bi osigurala zadovoljavajuću stopu kontrole. |
|
|
|
|
|
|
|
