|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Društvene pretpostavke društva znanja |
| Voditelj: |
Vjekoslav Afrić |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
O društvu znanja najčešće se razmišlja kao o socijalnom okruženju gospodarstva znanja i razvijenijem obliku informacijskog društva kao društva u kojem su stvaranje, distribucija, dijeljenje, manipulacija i dostupnost informacija temelji svekolike gospodarske i kulturne aktivnosti. Kao što se za informacijsko društvo pretpostavlja da je temeljeno na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, tako se za društvo znanja pretpostavlja da je temeljeno na tehnologijama upravljanja znanjem koje potiču stvaranje i raspodjelu znanja, te koriste znanje za prosperitet i dobrobit svojih članova. Upotrebu tehnologija upravljanja znanjem, kao tehnološku osnovu gospodarstva znanja, moguće je utemeljiti u različitim društvenim i političkim prilikama, u različitim društvenim formama, od meritokratskog totalitarizma do različitih oblika prosvijećene demokracije.
Sadašnje širenje novih tehnologija i pojava Interneta kao javne mreže izgleda kao da nude nove mogućnosti širenja foruma javnog znanja. Možda mi sada imamo mogućnost ostvariti jednak i univerzalan pristup znanju za sve ljude i njegovu istinski slobodnu razmjenu? Ova mogućnost neće biti ostvarena samim uvođenjem novih tehnologija. Ove tehnologije samo su pretpostavka na kojoj se može graditi javni forum slobodne razmjene znanja, stvoriti vizije, strategije i programe razvoja društva znanja.
Različiti dijelovi društva različito tretiraju produkciju i razmjenu znanja. Za svaki od temeljna tri dijela društva: gospodarstvo, državu i civilni sektor, produkcija i razmjena znanja imaju različitu ulogu. Za gospodarstvo ključno je gospodarstvo znanja ili zaštita intelektualnih prava koja znanje pretvara u predmet gospodarske razmjene, robu. Za državu znanje je svima dostupno javno dobro koje se kreira u skladu s vladajućim svjetonazorom i politički prevladavajućim sustavom vrijednosti i kojeg kreiraju i kontroliraju vladajuće političke grupacije a koriste svi. Znanje kao javni forum, tj kao forum slobodne produkcije i razmjene znanja, moguć je tek u sektoru civilnog društva.
Projekt će utvrditi indikatore za uspostavljanja društva znanja u različitim sektorima hrvatskog društvu i u hrvatskom društvu kao cjelini, za što je neophodno:
Teorijski utemeljiti: socijalni supstrat društva znanja, socijalne odnose društva znanja, odnose gospodarstva znanja i zaštite intelektualnih prava, prava na informiranost i znanje i znanja kao javnog foruma u čijem kreiranju slobodno sudjeluju svi članovi društva. |
|
|
|
|
|
|
|
