|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Poremećaji disanja tijekom spavanja - uloga gornjih dišnih putova |
| Voditelj: |
Goran Račić |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Split |
| Sažetak: |
Poremećaji disanja tijekom spavanja (engl., sleep disordered breathing, SDB) predstavljaju važan klinički problem u djece i odraslih. Uključuju primarno hrkanje, apneju za vrijeme spavanja (engl., Sleep Apnea, SA) i sindrom povećanog otpora gornjih dišnih putova (engl., Upper Airway Resistance Syndrome, UARS). Na prvom mjestu po kliničkom značaju i pojavnosti je poremećaj u smislu periodičnog djelomičnog ili potpunog zatvaranja gornjih dišnih putova nazvan opstrukcijska apneja tijekom spavanja (engl., Obstructive Sleep Apnea, OSA) kao važan čimbenik rizika za arterijsku hipertenziju, infarkt miokarda i moždani udar, a za dugoročnu posljedicu ima razvoj plućne hipertenzije i plućno srce.
Ciljevi istraživanja su ustanoviti koliko mogućnost utvrđivanja sijela opstrukcije u gornjim dišnim putovima u odraslih mjerenjem ezofagealnom i rinomanometrijom pomaže u boljem dijagnostičko-terapijskom pristupu bolesnicima s OSA.
Pored toga, nastojat ćemo procijeniti učinkovitost poštednog kirurškog pristupa (koblacija) i konzervativnog pristupa (uređaj za potpomognuto disanje; engl., Continous Positive Airway Pressure, CPAP) u liječenju OSA.
U dijagnostičkom laboratorijskom pristupu bolesnicima s OSA ističu se kontinuirana pulsna oksimetrija, cjelonoćna poligrafija, te potpuna cjelonoćna polisomnografija (PSG), a vrlo je rijetka cjelovita laboratorijska dijagnostika u kojoj se uz PSG rabi i ezofagealna manometrija koja omogućuje detekciju sijela opstrukcije u gornjim dišnim putovima te ezofagealna pHmetrija i predstavlja zapravo znanstveno-istraživački, a još uvijek ne i rutinski klinički pristup. Zajedničkim radom pri Klinici za ORL, KB Split te Laboratoriju za kliničku neuroznanost MF Split, omogućen je potpuni dijagnostički pristup bolesnicima s OSA.
Laringofaringealni refluks (LPR) jedan je od čimbenika u nastanku SDB, stoga ćemo procijeniti njegov utjecaj primjenom blokatora protonske pumpe koji smanjuju LPR, a time neizravno i poremećaje disanja. Ispitat ćemo i hipotezu da primjena uređaja CPAP u liječenju poremećaja disanja tijekom spavanja utječe na pojavnost, odnosno pogoršanje LPR.
Uspješna realizacija ovog projekta značit će primjenu složenog znanstveno-istraživačkog pristupa u kliničkom radu s bolesnicima koji boluju od nedovoljno prepoznatog kliničkog entiteta čija pojavnost i značaj kao čimbenika rizika za arterijsku hipertenziju, infarkt miokarda i moždani udar, bivaju sve prepoznatiji u svjetskoj medicinskoj literaturi, ali još uvijek ne i u RH. |
|
|
|
|
|
|
|
