|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Hrvatski identitet u marketingu mjesta i razvojnoj strategiji |
| Voditelj: |
Tomislav Šola |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Ključne pretpostavke: baština je fragmentirana po tipu, načinu administriranja i upravljanja. Baština je rascjepkana generički, tako da je i prezentacija fragmentarna i ne omogućuje komunikaciju, posebice ne u onom sloju društva koji za njom ima najveće potrebe. Hrvatski identitet je zapušten i manipuliran skup kolektivnih vrijednosti kojeg treba protumačiti u punoj, opće prihvatljivoj važnosti i dokazati korisnu javnu svrhu. Ciljevi i hipoteze: dati baštinskim strukama i ustanovama upotrebljive dokumente za učinkovito planiranje uporabe baštine za kvalitetniji život i razvoj; dati osnovu državnoj administraciji za planiranje razvoja mreže muzeja, središnjih institucija i akcija. Hipoteza, osnovana na postojećem uvidu, jest da su sadašnji napori u tom smislu parcijalni i nepovezani kao, uostalom, i dosadašnja praksa baštinskih institucija, te da Hrvatskoj u globalizacijskim procesima nedostaje središnji mehanizam interpretacije identiteta. Cilj je i dokazati da postoji mogućnost disperziranog Muzeja Europe. Očekivani rezultati: elaborat/priručnik opremljen rječnikom pojmova vezanih uz baštinu, namijenjen baštinskim strukama i državnim institucijama pri planiranju razvoja; elaborat CROATICUM-a (nacionalni interpretacijski i komunikacijski centar za hrvatsku baštinu); jedan doktorat; dvije knjige (T. Šola: Kibernetički muzej; Heritologija kao opća teorija baštine); 20 znanstvenih članaka (najmanje 5 u stranim stručnim časopisima); prijedlog strategije kojom bi nacionalni muzeji ujedno bili i dijelovi Virtualnog muzeja Europe. Metode provjere rezultata: objavljivanje radova i registriranje učinka u znanstvenoj zajednici i javnosti; slanje dijelova i varijanti materijala kolegama u inozemstvo na recenziju; kontakti s institucijama iz svih grana koje će istraživanje podrazumijevati (muzeji, biblioteke, arhivi, turističke organizacije, gospodarske komore). Važnost predloženog istraživanja: veza kulture i razvoja, prilog strukama i državnoj administraciji za bolje strateške odrednice; multidisciplinarnost i usmjerenost na praktične rezultate; definiranje središnje interpretacijske točke nacionalnog identiteta; kvalitetnije planiranje strategije razvoja s komponentom baštine; kvalitetnije građenje kulturnog turizma; konsolidacija informacijskih znanosti; integrativni procesi baštinskih struka (posebice u komunikaciji); utjecaj na kulturnu politiku, medijska pažnja i utjecaj; utjecaj na program Zajednice za kulturni turizam pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. |
|
|
|
|
|
|
|
