|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Genetika, priroda i epidemiologija značajnijih živčanih i mišićnih bolesti (ŽMB) |
| Voditelj: |
Nina Canki-Klain |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Izuzevši mitohondrijske encefalomiopatije većina živčano mišićnih bolesti se nasljeđuju na sva tri klasična načina nasljeđivanja. Prema dostupnim podacima iz literature poznato je najmanje 122 različita genska lokusa, od kojih je identificirano 102 gena povezanih s nastankom mišićne bolesti. Međutim, razlikujemo nešto više od desetak živčano mišićnih bolesti. Taj nesrazmjer između kliničke slike i genskih uzročnika objašnjava genetska heterogenost t.j.neku genetsku bolest mogu određivati različiti geni i razne mutacije istog gena.Težina kliničke slike određene mutacije može varirati unutar iste obitelji, što ukazuje na druge još nepoznate čimbenike. Inaktivacija ili ne djelovanje vrlo različitih gena može izazvati živčano mišićne bolesti čija je klinička slika i tijek vrlo sličan ili identičan. Zamjena kliničke definicije genetske bolesti (npr. Erbova mišićna distrofija) molekularnom (kalpainopatija, LGMD2A) nerijetko će unijeti veće ili manje promjene u klasičnom opisu, budući da će se različite atipične pojave (diskretna slabost lica; relativna „hipertrofija“ listova) pripisati bolesti samo u slučaju postojanja karakteristične mutacije. Cilj je ovog projekta otkrivanje točne genetske dijagnoze pojasnih mišićnih distrofija (LGMD-limb girdle muscular dystrophies) čija se učestalost procjenjuje na najmanje 1/15 000 ljudi, što bi značilo postojanje najmanje 300 bolesnika u našoj zemlji. LGMD karakterizira progresivna proksimalna mišićna slabost, pojava u ranijoj životnoj dobi, nerijetko zahvaćanje vitalnih organa (srce, pluća, mozak) te nasljeđivanje na autosoman dominantan (7 gena) i recesivan (11 gena) način. Varijabilna zastupljenost određenih gena i njihovih mutacija u raznim populacijama predstavljaju velike dijagnostičke teškoće čije rješenje predstavlja cilj ovog projekta. Uz suradnju vodećih svjetskih centara (Pariz, Napulj, Newcastle upon Tyne i Sao Paolo), i prema modelu prethodnih istraživanja koja su rezultirala izvrsnim otkrićima za LGMD2A, predloženo istraživanje bi trebalo omogućiti:1) utvrđivanje još nepoznate prevalencije najčešćih uzročnih gena LGMD2B-D, H-K i LGMD1A-C i učestalost njihovih najčešćih mutacija u Hrvatskoj; 2) uvođenje neinvazivne (krv, slina), točne i jeftine dijagnostičke metode probira ugrožene populacije; 3) prevenciju komplikacija koje nastaju zahvaćenošću nekih vitalnih organa (srce, pluća, mozak), a koje prate određene mutacije „mišićnih“ gena. |
|
|
|
|
|
|
|
