 |
| Detalji |
| Projekt: |
Znanstvena komunikacija: uloga znanstvene zajednice i razvoj kurikuluma |
| Voditelj: |
Blanka Jergović |
| Ustanova: |
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Razvoj medijskog izvještavanja o znanosti treba biti utemeljen na sveobuhvatnoj analizi čimbenika koji u njoj sudjeluju: znanstvene zajednice, samih medija i informacijskih potreba njihovih publika.
Znanstvena zajednica jedan je od ključnih čimbenika u komuniciranju znanosti prema javnosti putem masovnih medija, znanstvenih tribina, festivala znanosti i drugih oblika prenošenja informacija, te je kao takva odgovorna i za kvalitetu te komunikacije (Eurobarometer 2005, NSF Surveys; de Semir 1996). Osnovna pretpostavka ovog istraživanja jest da znanstvena zajednica u Hrvatskoj nedovoljno i stihijski komunicira s medijima (nedostatak službi za odnose s javnošću i strategije komuniciranja s medijima, nedovoljno/nepostojeće obavještavanje medija o rezultatima ili o zanimljivim istraživanjima, nedostatak priopćenja uredništava znanstvenih časopisa u kojima najavljuju najvažnije teme iz aktualnih izdanja i sl.). Pred nju se postavlja sve više zahtjeva za komuniciranjem znanosti i tehnologije i to u sve složenijim situacijama, kao što je primjerice situacija s ptičjom gripom, Jadranskim naftovodom, genetski modificiranom hranom, radarskim zračenjem, ili kravljim ludilom (Bucchi, M., Mazzolini, R.G., 2003;: Friedman et al, 1996; Gregory, J., Miller, S., 2000; Durant, J., Bauer, M., Gaskell, G., Midden, C., Liakopulos, M., Sholten, L., 2000).
Da bi bili u stanju zadovoljiti te zahtjeve, znanstvenicima treba obrazovanje iz temeljnih komunikacijskih vještina, npr. kako komunicirati s medijima i javnošću, a kako s političarima i izvorima financijskih sredstava. Trenutačno u Hrvatskoj nema programa edukacije znanstvene zajednice iz znanstvene komunikacije (pa ni komunikacije općenito). Istraživanja u znanstvenoj komunikaciji, koja bi trebala dati pouzdane i mjerljive podatke, nisu dovoljno razvijena. Zbog sve veće potrebe za komuniciranjem znanstvenog znanja i istodobno nedovoljne kvalitete te komunikacije, ona se pred zahtjevima demokratskih procesa, kao što su odlučivanje i referendumi, lako pretvara u političko manipuliranje (Jergović, B, 2004). Ovim projektom predlažemo istraživanje načina i opsega sudjelovanja znanstvene zajednice u medijskoj komunikaciji znanosti i, kao praktičan rezultat, program za doktorski studij iz znanstvene komunikacije na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu, kao i nekoliko radionica na kojima bismo evaluirali taj program, a koje bismo održali kao dio našeg FP6 projekta "ESCW: the European Science Communication Workshops". |
|
|
