|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Genetički biljezi i uloga atraktanta u regulaciji brojnosti hematofagnih diptera |
Voditelj: |
Stjepan Krčmar |
Ustanova: |
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku - Odjel za biologiju |
Sažetak: |
Pojedini kemijski spojevi atraktanti stimuliraju osjetne stanice hematofagnih kukaca (Insecta) jer su vrlo slični prirodnim mirisima animalnog i biljnog porijekla, te se radi toga rabe u uzorkovanju hematofagnih kukaca. Učinkovitost klopki za uzorkovanje hematofagnih kuakca iz reda dvokrilaca (Diptera) povećava se dodatkom atraktanta. Međutim hematofagni kukci različito reagiraju prema pojedinim atraktantima. Za pravilnu interpretaciju utjecaja atraktanata na pojedine skupine hematofagnih kukaca potrebno je primjeniti nekoliko različitih atraktanata. Hematofagni kukci brojni su na poplavnim područjima te sudjeluju u prenošenju različitih uzročnika bolesti što s jedne strane čini jedan od važnih unutarnjih čimbenika dinamike populacija, a tako i promjena okoliša odnosno ekološkog sustava, a s druge strane to je važan čimbenik u epizootiološkom pogledu. Zbog toga su neophodna istraživanja utjecaja sintetskih i prirodnih atraktanata radi utvrđivanja najučinkovitijeg atraktanta u svrhu regulacije brojnosti ženki i mužjaka pojedinih skupina hematofagnih kukaca. Međutim, za pravilnu interpretaciju promjena u kvalitativnom sastavu faune neophodna je molekularna analiza kako bi se razjasnili filogenetski odnosi i porijeklo faune na istraživanom prostoru. U okviru ovoga istraživanja odgovorit će se na pitanja (1) koji od sintetskih atraktanata ili različite kombinacije prirodnih biljnog i animalnog porijekla mogu poslužiti kao pouzdani atraktanti za pojedine vrste (ženki i mužjaka) hematofagnih diptera (2) kakva je razlika u učinkovitosti između pojedinih biljnih atraktanata za mužjake i animalnih za ženke hematofagnih diptera (3) koja je mogućnost primjene atraktanata u zaštitarskom i gospodarskom smislu pri zaštiti domaćih i divljih životinja od uboda hematofagnih diptera (4) utvrđivanje genetičkih biljega za pojedine vrste omogućit će uvid u srodstvene odnose između pojedinih svojti na istraživanom području i omogućiti će pouzdanu determinaciju odraslih jedinki , te doprinjeti opisivanju još neopisanih ličinačkih stadija pojedinih vrsta (5) odredit će se promjene u homogenosti populacije (6) odredit će se sezonska i visinska distribucija koje su u ovisnosti s različitim biljnim zajednicama (7) rezultati na molekularnoj razini doprinjet će razjašnjenju taksonomskog statusa analiziranih vrsta i objašnjenju filogenetskih odnosa. |
|
|
|
|
|
|