|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Katalog temeljnih pojmova u konzervaciji-restauraciji zidnih i mozaika |
| Voditelj: |
Branko Matulić |
| Ustanova: |
Umjetnička akademija, Split |
| Sažetak: |
U razvijenim sredinama već niz desetljeća postoji temeljna literatura, a u novije vrijeme i na internetskoj mreži razne baze podataka, koje sadrže kompilaciju najvažnijih podataka vezanih za pojedine grane konzervacije i restauracije. Upravo je široka dostupnost te temeljne literature i on-line baza podataka, imala presudnu ulogu u standardizaciji fonda bazičnih znanja kojima raspolažu svi djelatnici konzervatorsko-restauratorske struke i čija opća raširenost i prihvaćenost tvori temeljnu razinu standarda čitave struke.U situaciji gotovo potpune odsutnosti specijalizirane konzervatorsko-restauratorske literature na hrvatskom jeziku, pogotovo spomenute temeljne literature, izradom kataloga-baze temeljnih podataka s područja konzervacije i restauracije zidnog slikarstva i mozaika, kreirao bi se obuhvatan, pregledan i lako dostupan izvor informacija za praktičan i teoretski rad stručnjaka konzervatora-restauratora koji djeluju na ovom području, kompaktibilan sa sličnim bazama u Europi i svijetu i koji bi u svojoj interaktivnoj osnovi ostavljao mogućnost nadogradnje u skladu s ubrzanim razvojem konzervatorsko-restauratorske struke. U samom začetku kolektiranje i kompilacija najznačajnijih informacija s područja konzervacije-restauracije potvrđuje interdisciplinarni karakter čitave struke, pa tako i ovog temeljnog istraživanja koje nužno obuhvaća konzervatorsko-restauratorsko, prirodoslovno i jezično znanstveno područje. Rezultat ovog istraživanja bila bi terminološka determinacija i standardizacija brojnih stručnih pojmova na hrvatskom jezičnom području, čija bi implementacija u svakodnevnoj interdisciplinarnoj konzervatorsko-restauratorskoj praksi zaštite zidnih slika i mozaika uvelike olakšala rad širokom krugu specijalista poput arheologa, muzealaca-kustosa, arhitekata, etnologa, povijesničara umjetnosti, kemičara, fizičara, biologa, slikara, kipara, itd. Ta komunikacija i interakcija, mada nužna, u Hrvatskoj je u velikoj mjeri otežana budući da vrlo često uključuje zajednički rad stručnjaka čija su polja znanstvenog djelovanja objektivno vrlo različita, pa je nužna katalogizacija i standardizacija svih pojmova struke. Istovremeno bi rezultati opće temeljnog istraživačkog projekta, imali vrlo značajnu ulogu u nastavnom procesu visokoškolskih ustanova koje se bave obrazovanjem konzervatora-restauratora. |
|
|
|
|
|
|
|
