|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Osobine ličnosti i obitelji bolesnica s poremećajima jedenja nakon oporavka |
| Voditelj: |
Vesna Vidović |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Poremećaji jedenja nastaju složenom interakcijom bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika. Još uvijek nije sasvim jasno koje osobine ličnosti prethode i pogoduju nastanku poremećaja a koje su pretkazivači oporavka. Cilj ovog istraživanja je ispitati koje se karakteristike ličnosti i osobine obiteljskog funkcioniranja mijenjaju oporavkom a koje su trajne, što predisponira na razvoj poremećaja te kako bi se mogao spriječiti poremećaj i poboljšati liječenje. Polazimo od pretpostavke da oporavak od poremećaja jedenja prati smanjena osjetljivost na stres i jačanje zrelih mehanizama obrane dok osobine temepramenta i karaktera ostaju nepromijenjene, te da nakon oporavka dolazi do promjene obiteljskog funkcioniranja. Treća se hipoteza odnosi na intergeneracijsko prenošenje tipa povezanosti između roditelja i djece. Ispitivanje će se provesti na uzorku od 110 ženskih osoba oboljelih od poremećaja jedenja. Grupa ispitanica (n=50) prvi put ispitana prije pet godina biti će ponovno ispitana kliničkom procjenom i upitnicima samoprocjene te će se usporediti vrijednosti u obje studije. U drugom uzorku novodijagnosticirane bolesnice (N=60) će uz kliničku procjenu biti ispitane upitnicima samoprocjene na početku liječenja i tri godine nakon prvog ispitivanja. U studiju će biti uključeni majke (n=40) i očevi (n=40) bolesnica. Koristiti će se sljedeći instrumenti : Eating Disorder Inventory (EDI-2), Upitnik obrambenog stila DSQ), upitnik temperamenta i karaktera TCI, Povezanost s roditeljem (PBI), Ljestvica percepcije stresa (PSS), Obiteljska prilagodljivost i komunikacija (FACES II) . Rezultati iz kliničkog uzorka usporediti će se s onima iz kontrolne skupine i analizirati statističkim metodama (deskriptivna statistika, jednosmjerna analiza varijance, Studentov t-test, diskriminacijska analiza i regresijski model). Istraživanje će proširiti znanja o psihičkom funkcioniranju osoba s poremećenim jedenjem i njihovih obitelji. Iz dobivenih podataka moglo bi se zaključivati o sklonosti razvoju poremećaja jedenja i izgledima za oporavak. Očekujemo da rezultati istraživanja pokažu da oporavak uz poboljšanje tjelesnog stanja i smanjenje subjektivnih tegoba doista prate promjene u ličnosti i obitelji te da se potvrdi intergeneracijski utjecaj ranih iskustava na percipiranu kvalitetu povezanosti između roditelja i djece.Praćenjem ishoda dobiti ćemo pregled aktualnog stanja i učinkovitosti liječenja osoba s poremećajima jedenja u nas i ukazati na mogućnosti prevencije. |
|
|
|
|
|
|
|
