|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Glagoljaško pjevanje u Hrvatskoj - usporedbe |
| Voditelj: |
Gorana Doliner |
| Ustanova: |
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti |
| Sažetak: |
Glagoljaško crkveno hrvatsko pjevanje, repertoar za koralno pjevanje do nas je stiglo pretežno putem usmene transmisije. Razlikujemo ga od gregorijanskog koralnog pjevanja i drugih liturgijskih dijalekata, također od glagoljaške tradicije u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Makedoniji, Bugarskoj, itd. Glaoljaška glazbena tradicija je dio širega fenomena glagolizma od čega se razlikuje isključivo religijskim kontekstom. Projektnim zadacima ispitivat će se rašireni slojevi svih vrsta zapisa, pisanih i zvučnih, od najranijih izvora (kojih nažalost ima vrlo malo) do danas. Projekt se organizira kao usmjereno temeljno istraživanje s različitim ciljevima, temeljeno na suvremenim tehničkim pristupima u muzikologiji poznatima kao computer aided research. Činjenica je da je množina sakupljene građe koja predstavlja glagoljašku glazbenu tradiciju i koja se čuva u nekoliko institucija (zvučni zapisi na prvome mjestu) još uvijek, unatoč sve prisutnijoj zaštiti, u lošem tehničkom stanju. Također, građa koja postoji na starim magnetofonskim kolutovima i prirodnom materijala ovisna o starim modelima nosača zvuka, magnetofona i kasetofona, ne može više poslužiti uspješnim istraživanjima. Projektom će se poduzeti, po prvi put sustavno, stvaranje suvremene CDROM baze podataka.
Ona će biti upotrebljiva za primjereno znanstveno istraživanje, zatim za multimedijsko prezentiranje, a uključit će i nalaze nakon novih snimanja na terenu. Tako je takvim kompjutorskim procesuiranjem na prvom mjestu obuhvaćena građa starih snimaka koji se digitaliziraju (u organizaciji institucija koje ih čuvaju, u suradnji s njima i u orgabizaciji ovoga projekta), zatim, na drugom mjestu, snimci se obrađuju u pozitivnim formatima primjenjivim na mreži. Također, slični postupci obuhvaćaju notne zapise. Projekt Glagoljaško pjevanje u Hrvatskoj – usporedbe predviđa suradnju stranih istraživača: Oni bi izravno sudjelovali s građom za koju je već utvrđeno da je korisna usporedbama, zatim razmjenom znanstvenih nformacija, a svoju namjeru iskazuju pismom. U pogledu tehnoloških temelja, strani istraživači bi stvarali usporedne baze podataka nadalje usporedive s međunarodno poznatim bazama podataka poput RISM, CANTUS i dr.. |
|
|
|
|
|
|
|
