|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Sekularne promjene dobi menarhe i pojava pretilosti tijekom puberteta |
Voditelj: |
Irena Bralić |
Ustanova: |
Medicinski fakultet, Split |
Sažetak: |
Sekularne promjene dobi menarhe (SPDM) rezultat su poboljšanja zdravstvene zaštite, prehrane i socijalno-ekonomskih prilika. U nekim sredinama trend SPDM u ranijoj dobi još se nastavlja, dok je u nekim zaustavljen i uočava se povrat menarhe na oko 13 godina. Pozitivne SPDM u Hrvatskoj su se bilježile u razdoblju od sedamdesetih do devedesetih godina, tijekom domovinskog rata bile su zaustavljene, dok im je daljnji trend nepoznat. Pretilost postaje javno zdravstveni problem u svijetu,ali i u Hrvatskoj. Index tjelesne mase programiran je od rane dobi i korelira sa stupnjem pubertetskog razvoja. Porast učestalosti pretilosti već u dječjoj dobi zanimljiv je i u kontekstu sve ranijeg nastupa menarhe što otvara i pitanja psihološke zrelosti djevojčica.
Polazna hipoteza istraživanja je da djevojčice autohtone populacije Šibenika nisu još u cijelosti ostvarile svoj genetski potencijal rasta i razvoja, iz čega proizlaze daljnje hipoteze:1pozitivan trend SPDM u Šibeniku u poslijeratnom u odnosu na prijeratno i ratno razdoblje 2 promjena strukture stanovništa uslijed migracija u posljednjem desetljeću u slabije ekonomski razvijenom Kninu utječe na kasniji nastup menarhe i različitu učestalost pretilosti tijekom puberteta u odnosu na vršnjake iz Šibenika 3 pretilost u pubertetu utječe na dob menarhe.
Ciljevi istraživanja su utvrditi: 1 SPDM od 1996. do 2008. u Šibeniku 2 kretanje trenda SPDM uspoređujući poslijeratno s ratnim i prijeratnim razdobljem 3 razlike menarhe u populacijama Šibenika i Knina 4 razlike učestalosti pretilosti, prehrambenih navika i stila života tijekom puberteta djevojčica i dječaka Šibenika i Knina 5 postoji li korelacija između pretilosti u pubertetu i nastupa menarhe.
Rezultati anonimne ankete koja će se provesti 2008. usporedit će se s prethodnim provedenim u Šibeniku 1981., 85. i 96.g. Očekuje se da će rezulati potvrditi SPDM, te da se populacije Šibenika i Knina razlikuju po dobi menarhe, prehrambenim navikama, stilu života i pretilosti tijekom puberteta, te da pretilost pogoduje ranijem nastupu menarhe.
Rezultati se mogu provjeriti ponovljenim istraživanjem, istom metodologijom i mogu biti osnova budućih istraživanja u Hrvatskoj.
Rezultati bi trebali doprinjeti boljem razumijevanju kompleksnosti rasta i razvoja, pojave pretilosti tijekom puberteta, te mogućnosti predviđanja budućeg trenda SPDM što bi osim znanstvenog, moglo imati i praktični značaj u smislu poduzimanja preventivnih mjera i unapređivanja zdravstvene zaštite mladih. |
|
|
|
|
|
|