|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Hidrodinamika cijevnih mreža |
Voditelj: |
Mario Šavar |
Ustanova: |
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb |
Sažetak: |
Tijekom eksploatacije cjevovodnih mreža puknuće cijevi te curenje fluida jedan je od značajnih tehničkih problema. Problemi nastali puknućem cjevovoda mogu se podijeliti u četiri kategorije: tehnički (nemogućnost kontinuirane dobave fluida kroz oštećenu cijev pa neki potrošači moraju smanjiti ili čak prekinuti proizvodnju), ekonomski (cijena fluida koji prilikom puknuća iscuri je velika, ovaj aspekt problema naročito je izražen kod plinovoda i naftovoda kod kojih relativno malo curenje može izazvati velike ekonomske gubitke), ekološki (prilikom curenja fluida može doći do onečišćenja okoline, ovaj problem je naročito izražen kod naftovoda) te sigurnosni (ukoliko se zapali plin ili nafta koji su iscurili kroz puknuće u cjevovodu može doći do znatnih materijalnih šteta i do ugrožavanja sigurnosti ljudskih života). Brza i pouzdana detekcija puknuća cijevi, kao i točno lociranje mjesta nastajanja puknuća nužan je preduvjet za kvalitetnu i brzu sanaciju cjevovodne mreže. Za pretpostaviti je da brzo sanirano puknuće smanjuje probleme nastale curenjem fluida na najmanju moguću mjeru. U sklopu ovog istraživanja će se razviti numerički program za simulaciju nestacionarnog, izotermičkog, viskoznog, slabostlačivog/stlačivog strujanja fluida kroz elastični cjevovod koji će s dovoljnom točnosti moći simulirati ponašanje realnog cjevovodnog transportnog sustava zrakastog tipa te na temelju istovremene (on line) akvizicije podataka i rezultata proračuna moći zaključiti kada je nastupilo puknuće cjevovoda. Za mreže prstenastog tipa razviti će se numerički program za simulaciju stacionarnog, izotermičkog, viskoznog, nestlačivog strujanja fluida. Ovim programom generirati će se baza podataka različitih tipova strujanja s i bez puknuća za zadani cjevovod. Nakon toga razviti će se program za samoučenje baziran na neuronskim mrežama. Program će iz pripremljene baze podataka naučiti kako se ponaša sustav i na temelju izmjerenih podataka zaključiti o lokaciji puknuća. |
|
|
|
|
|
|