|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Demografski aspekti urbano-ruralne polarizacije Hrvatske |
Voditelj: |
Dražen Živić |
Ustanova: |
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb |
Sažetak: |
Kretanje i razvoj stanovništva u Hrvatskoj se u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata odvijao u općim i specifičnim uvjetima i okolnostima koji su uglavnom remetili normalan i prostorno uravnotežen demografski razvoj. Zahvaljujući naslijeđenim destabilizacijskim odrednicama kretanja i razvoja stanovništva, kao i demografskim ratnim gubitcima iz Domovinskog rata, Hrvatska se početkom 1990-ih godina našla u dubokoj demografskoj krizi, sa složenim i brojnim demografskim, društvenim i gospodarskim posljedicama. Ovaj znanstveni projekt polazi od temeljne činjenice da je prostorna populacijska polarizacija jedna od najznačajnijih karakteristika suvremenih demografskih promjena (demografske transformacije) u Hrvatskoj. Indikatori demografske transformacije (gustoća i razmještaj stanovništva, ukupno kretanje stanovništva, demografske strukture) upućuju na postojanje sve izraženije demografske i društveno-gospodarske regionalizacije, s nekoliko istaknutih polova razvoja, ovisno o prostorno-funkcionalnoj razini promatranja, naročito urbano-ruralne polarizacije. Neravnomjeran prostorno-demografski razvoj postupno preuzima ulogu najvažnijeg destabilizacijskog čimbenika održivom regionalnom razvoju hrvatske države. Osnovna svrha ovoga istraživanja je utvrditi dosegnutu razinu suvremenih demografskih kretanja i promjena u Hrvatskoj s obzirom na njihov naseljski aspekt. Glavni cilj istraživanja je ustanoviti strukturu i hijerarhiju demografskih i ne-demografskih indikatora razvoja stanovništva Hrvatske te na temelju faktorske analize utvrditi stupanj demografske polarizacije prema tipu naselja boravka (urbana/ruralna). Od istraživanja se očekuje da ponudi odgovarajuća rješenja u smislu uklanjanja ili ublažavanja prostorne neravnoteže u demografskoj dinamici i strukturama između urbanih i ruralnih područja, a time i neravnomjernog regionalnog (društvenog i gospodarskog) razvoja zemlje. U metodološkom smislu primijenit će se znanstvena metodologija istraživanja koja proizlazi iz demografskog i demogeografskog (socijalno-geografskog) pristupa proučavanju dinamično-strukturnih obilježja stanovništva i naseljenosti. To znači da će se demografske promjene promatrati u kontekstu uzajamne i uzročno-posljedične povezanosti s društveno-gospodarskim odrednicama kretanja i razvoja stanovništva kao i sai socio-geografskim obilježjima prostora te tipom naselja boravka (gradska/urbana, seoska/ruralna, «mješovita»). |
|
|
|
|
|
|