|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Istraživanje kajkavskoga narječja |
| Voditelj: |
Mijo Lončarić |
| Ustanova: |
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb |
| Sažetak: |
Sustavna istraživanja hrvatskih mjesnih govora neprijepornim su prioritetom hrvatskoga jezikoslovlja. U Odjelu za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dijalektološka su istraživanja proteklih godina uglavnom bila usmjerena na prikupljanje i obradbu građe za „Hrvatski jezični atlas“, za koji je predviđeno istražiti mrežu od 375 točaka (punktova mjesnih govora). S obzirom na to da se radi o dugogodišnjem zadatku koji se ne može dovršiti u trogodišnjem projektnome razdoblju, predloženi se projekt ograničuje na istraživanje kajkavskoga narječja (skupine kajkavskih dijalekata), koje je najslabije istraženo od triju hrvatskih narječja. U mreži za „Hrvatski jezični atlas“ 103 kajkavska punkta raspoređena su uglavnom na prostoru sjeverozapadne i zapadne Hrvatske te nekolicina u dijaspori. Do sada je ostalo neistraženo njih čak 39, a mnogi istraženi kajkavski punktovi još nisu obrađeni. Građa za „Hrvatski jezični atlas“ prikuplja se metodom ciljanoga upitnika, koji u osnovi pokriva sve jezične razine – fonološku, morfološku, tvorbenu i leksičku – te snimanjem zvučnih zapisa nevezanoga govora izvornih govornika. Temeljni je zadatak ovoga projekta u trogodišnjem razdoblju prikupiti jezičnu građu svih do sada neistraženih kajkavskih punktova (13 punktova godišnje) i izraditi za njih fonološke opise (na način kako je to već učinjeno za čakavske govore), što je potrebno za pouzdanu interpretaciju podataka pri izradi karata za „Hrvatski jezični atlas“. U cilju što cjelovitijega prikaza kajkavskoga narječja prikupit će se i dodatna leksička građa za sustavniju rječničku obradbu (u prvome redu potkalničkoga sela Sudovec, govora gornjolonjskoga dijalekta za koji postoji nesređena građa iz polovice prošloga stoljeća) i izraditi drugi dio monografije o kajkavskome narječju (pregled po dijalektima s oglednim tekstovima mjesnih govora). U sklopu projekta proučavat će se i mjesni govori za dizertacije znanstvenih novaka i nastaviti sa sustavnim prikupljanjem građe za hrvatsku dijalektološku bibliografiju. Kajkavsko se narječje odlikuje izrazitom raznolikošću svojih fonoloških sustava – od čuvanja velike starine do revolucionarnih inovacija. Mnoge crte kajkavskoga vokalizma, konsonantizma i akcentuacije važne su ne samo u južnoslavenskim, već i u općeslavenskim razmjerima. Njegovo detaljnije istraživanje omogućit će popunjavanje građe još neistraženim punktovima, ali i vrijedan doprinos kroatistici i slavistici. |
|
|
|
|
|
|
|
