|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Kvaliteta života liječnika i budućnost liječničke profesije u RH |
| Voditelj: |
Stjepan Orešković |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Hipoteza ovog istraživanja je da su kriza medicinske profesije i pad interesa za tom profesijom posljedica pada kvalitete osobnog i profesionalnog života liječnika.
Liječnička je profesija doživjela duboke transformacije u proteklih nekoliko desetljeća. Nekada najuglednija, najpoželjnija i statusom najprimamljivija profesija nalazi se u krizi. To potvrđuju brojna istraživanja o ugledu liječnika u društvima Zapada u proteklih nekoliko desetljeća. Ona govore o sve manjoj poželjnosti liječničke profesije među mladima koji imaju visoke profesionalne aspiracije, etičnosti liječničke prakse... Radi se o trendu koji se iskazuje kako na globalnoj tako i na nacionalnoj razini. Analiza objavljenih brojnih istraživanja pokazuje da postoji nekoliko indikatora koji ukazuju na još veće produbljavanje krize profesije koja će se još značajnije iskazati u narednim desetljećima. Koji su to indikatori?
a) pad razine interesa za profesijom tj. značajnim padom broja srednjoškolaca koji se prijavljuju za upis na Medicinske fakultete,
b) promjena demografskih poglavito spolnih karakteristika profesije
c) povećana incidencija mentalnih bolesti, kardiovaskularnih bolesti i suicida kod liječnika
d) tzv. "profesionalna tranzicija" koja se iskazuje sve izraženijim trendom prelaska liječnika iz zdravstvenog sektora u farmaceutski sektor i dr.
WHO ističe globalni trend povećane izloženosti stresu i nesigurnosti zdravstvenih radnika uzrokovanih složenim međudjelovanjem raznih faktora - demografskih, epidemioloških kao i onih koji se odnose na brz tehnološki razvoj medicinskih znanosti, povećanjem zdravstvenih potreba stanovništva i promjenom načina na koji se zdravstvene usluge financiraju. Postojeći procesi europskih integracija također predstavljaju mogućnost odljeva liječnika u zemlje gdje su uvijeti rada bolji.
Smatra se da tri osnovna faktora utječu na učinkovitost zdravstvenih radnika:
1. zdravstveni problemi populacije
2. karakteristike zdravstvenih radnika (znanje, motivacija iskustvo)
3. karakteristike zdravstvenog sustava (komunikacija na radnom mjestu, veličina plaća i vrednovanje rada, motivirajuća radna sredina i timski rad.
Fokus našeg istraživanja bit će usmjeren na provjeru hipoteze opovezanosti kvalitete života liječnika mjerene njenim prethodno navedenim sastavnicama te njihovog utjecaja na četiri ključna indikatora krize profesije. |
|
|
|
|
|
|
|
