|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Hrvatska etnografska baština u kontekstu kulturnih politika |
| Voditelj: |
Tihana Petrović |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Projekt Hrvatska etnografska baština u kontekstu kulturnih politika (dio odobrenog programa Triplex Confinium) bavi se jednim dijelom baštine, onom etnografskom, pomoću čije se povijesne refleksije pokušava shvatiti današnje stanje na pojedinim područjima Hrvatske. Obuhvatit će se razdoblje od prosvjetiteljstva do kraja 20. stoljeća, s naglaskom na 19. i 20. stoljeće. Područje na kojem se takvo istraživanje može započeti jest granica. Unutar teorijskog sklopa studija granica možemo pratiti formalno jednake kulturne oblike koji u trenutku osvještavanja granice zadobivaju različita značenja te se sukladno tome prilagođavaju drukčijim prostorima moći. Teorijski pojmovi poput hegemonijske prakse (Gramsci), habitusa (Bordieu), govermmentality (Foucault) i transkulturacije (Ortiz i Pratt) važna su mjesta za analizu i teorijsko širenje koncepta baštine, što je jedan od ciljeva projekta. Baština se promatra kao proizvod izlučivanja iz ukupnosti kulturnog inventara, koji time prestaje biti dijelom svakodnevnog življenja, već se očuđuje i nanovo konstruira kao simbol lokalnog, regionalnog i nacionalnog identiteta. Pratit će se promjene motiva koji proizlaze iz tradicijske kulture, a nastavljaju svoju drugu egzistenciju u kojoj im se, zbog društvenih mijena, pripisuju nova simbolička značenja. Najvažniji pokazatelj tog stanja je uspostava baštine kao vrijednosnog sredstva za konstrukciju hrvatskoga kulturnog identiteta. Ono što prostor Hrvatske čini kompleksnijim jest transkulturacija baštine na mjestu nastanka. Nakon zaključenog procesa odabira njegovi se proizvodi vraćaju natrag odakle su i došli u izmijenjenom obliku te nastavljaju svoj život u prostoru u kojem su se i nekad ostvarivali. O etnografskoj baštini će se govoriti kao o svojevrsnoj invenciji tradicije, interpretaciji prve razine. Pojave poput tradicijske običajne prakse, vernakularne arhitekture, rukotvorstva i umjetnosti pratit će se kroz tri dimenzije: novu interpretaciju, revalorizaciju i prezentaciju na odabranim primjerima u različitim područjima Hrvatske. Projektom će se, između ostaloga, pokušati ukazati na raskorak između hrvatske institucionalne, "kabinetske" etnologije i folklora u njegovim novim egzistencijama na terenu. Cilj je dosadašnje spoznaje o odnosima baštine i aktualnih kulturnih politika produbiti, istodobno ih prikazujući na dijakronijskoj i sinkronijskoj razini. |
|
|
|
|
|
|
|
