|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Emisija amonijaka u govedarskoj i svinjogojskoj proizvodnji istočne Hrvatske |
| Voditelj: |
Ivo Jurić |
| Ustanova: |
Poljoprivredni fakultet, Osijek |
| Sažetak: |
Dušična gnojiva imaju najizrazitije gnojidbeno djelovanje u suvremenom sustavu gospodarenja u poljoprivredi. Međutim u sustavu biljne i stočarske proizvodnje javljaju se značajni gubitci N koji doprinose lokalnoj, regionalnoj i globalnoj kontaminaciji, kao što su NH3, NOx (NO+NO2)+N2O. Globalna emisija NH3 sa tla u atmosferu iznosila je 1990. godine oko 54 TgN (Tg=milijun tona). Četiri glavna izvora participiraju u tome iznosu: domaće životinje 21,6 TgN, mineralna N gnojiva 9,0 TgN, paljenje biomase 5,9 TgN, razgradnjom biljne mase u biljnoj proizvodnji 3,6 TgN. Globalna emisija NH3 od domaćih životinja u periodu od tri dekade (1961.-1994.) porasla je 54%, tj. od 14,2-22,1 TgN godišnje. Amonijak je vrlo reaktivan plin, doprinosi acidifikaciji tala, eutrofikaciji voda, te na razvoj šumske vegetacije koja je osjetljiva na stresne situacije. U odnosu na kemizam atmosfere amonijak doprinosi formiranju amonijevog sulfata sa SO2. Amonijak sa SO2 i različitim oksidima dušika (NOx)+N2O su tri glavne komponente kiselih kiša. Zbog očuvanja okoliša u posljednjih deset godina radilo se na utvrđivanju inventarizacije NH3 kao popratne pojave u uzgoju različitih kategorija stoke, te uskladištenju gnojiva i primjene gnojiva u Engleskoj, Danskoj, Nizozemskoj i drugim zemljama. Izrađeni su modeli za utvrđivanje emisije NH3 (emisioni faktor). U tom pravcu mišljenja sam da se u nas u uzgoju goveda i svinja kao dominantnih predstavnika u stočarstvu utvrdi inventarizacija NH3 u istočnoj Hrvatskoj (Slavonija i Baranja). Na osnovu utvrđene inventarizacije NH3 izradila bi se strategija za redukciju emisije jer se pokazalo da upravljanje gnojivima ima veći utjecaj na smanjenje od gubitka gnojiva kod različitih vrsta i kategorija stoke. |
|
|
|
|
|
|
|
