|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Srednjovjekovna skulptura i slikarstvo Hrvatskog primorja |
Voditelj: |
Marina Vicelja-Matijašić |
Ustanova: |
Filozofski fakultet, Rijeka |
Sažetak: |
Dosadašnje su spoznaje o srednjovjekovnoj kiparskoj i slikarskoj baštini Hrvatskog primorja skromne budući da je interes za navedeno razdoblje i medije bio uglavnom usmjeren na istarsko i dalmatinsko područje. Projekt će obuhvatiti prostor istočne obale Istre, riječko područje sa zaleđem, obalno područje do Senja sa zaleđem, te otoke Krk, Cres, Lošinj, Rab i manje otočke skupine. Vremenski projekt prati zbivanja i promjene na navedenom području od 9. do 15. stoljeća. Dio je kiparskog nasljeđa na kvarnerskim otocima evidentiran u okviru prethodnog projekta Srednjovjekovno kiparstvo Istre i Kvarnera i manjih izložbenih projekata, dio je drvene kiparske i slikarske baštine evidentiran, ali neobrađen i neobjavljen, dok je dio slikarskog opusa te predmeti primijenjene umjetnosti neevidentiran i nepoznat stručnoj javnosti. Također, postojeći se korpus mora nadopuniti novim otkrićima i rezultatima recentnih arheoloških istraživanja izrazito plodnih na gornjojadranskim otocima. Opći je cilj projekta pažljivo i iscrpno evidentirati i fotografski snimiti stanje na terenu s posebnim osvrtom na zapostavljena područja Rijeke, Liburnije, te obalnog i neposrednog zaleđnog prostora Primorja. Sakupljenu je građu zatim potrebno kataloški obraditi u svrhu njezine publikacije, prezentacije te daljnje stručne i znanstvene obrade. Radi se o vrlo vrijednim djelima kamenoklesarstva, drvorezbarstva, obrta (uglavnom radovima u metalu) i ostvarenjima zidnog slikarstva. Djela pokazuju različitu namjenu kao i različitu vještinu izvedbe. Kataloški obrađena građa postaje temeljem daljnjih istraživanja koja se odnose na razumijevanje pojave i razvoja pojedinog stilskog oblika, različitih formi i tehnika, ikonografskih programa i različitih utjecaja. Kao dio gornjojadronskog umjetničkog korpusa, ovaj je materijal značajan upravo zbog doticaja i prožimanja različitih kulturnih i umjetničkih utjecaja koji su u, mahom provincijaliziranim djelima, ostavili zanimljive inačice. Pritom je bitno istaknuti posebnu pažnju u istraživanju arhivske građe koja može doprinijeti boljem razumijevanju nastanka pojedinih djela. Vrijednost navedenog korpusa je u njegovoj pripadnosti širem istočno jadranskom i gronjojadranskom krugu koji poput poveznice ukazuje na načine širenja i interpretacije stilskih oblika kroz srednjovjekovno razdoblje, te time postaje komparativni materijal u istraživanjima istovrsnih spomenika. Jednako, dokazuje neprekinut kontinuitet umjetničkog djelovanja na navedenom prostoru. |
|
|
|
|
|
|