|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Molekularno-biokemijski čimbenici u bolesnika s depresivnim poremećajem |
| Voditelj: |
Dalibor Karlović |
| Ustanova: |
Klinička bolnica "Sestre Milosrdnice"Institut za klinička medicinska istraživanja |
| Sažetak: |
Jedna od hipoteza koja objašnjava patofiziologiju depresije jest «citokina hipoteza depresije», prema kojoj su promjene na osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HHN) u depresiji posljedica utjecaja citokina na HHN os. Međutim, akutne bolesti praćene aktivacijom citokina, praćene su tvz. bolesnim osjećanjem u kojem dominira gubitak apetita i interesa te pad koncentracije, energije i volje, što su ujedno i simptomi depresije. Citokini utječu na metabolizam lipida tako što utječu na rad lipoprotein lipaze koja omogućava izgradnju kolesterola iz masnih kiselina. Upravo bolesnici s depresijom često imaju promjene serumskih lipida. Međutim bolesnici s depresijom imaju povišene vrijednosti homocisteina (kojeg metabolizira metilentetrahidrofolat reduktaza-MTHFR) koji oslobađa citokine i utječe na metabolizam lipida. Iz navedenog proizlazi cilj ovog istraživanja koji je istražiti međudjelovanje upalnih, endokrinih i metaboličkih parametara u bolesnika s depresijom a hipoteza je da postoji povezanost između navedenih parametara u depresiji. Prvenstveno bi se u tom smislu istraživala korelacija interleukina 6, tumor nekrozis faktora alfa i C-reaktivnog proteina, kao upalnih parametara s adenokortikotropnim hormonom i kortizolom kao endokrinim parametrima odnosno s kolesterolom, HDL-kolesterolom, LDL-kolesterolom, Lp(a), trigliceridima i homocisteinom kao metaboličkim parametrima u bolesnika s depresijom. Istražio bi se i polimorfizam gena za MTHFR. Navedeni parametri korelirali bi se s težinom ili podtipovima depresije, suicidalnim ponašanjem. Posebno bi se procjenio odgovor na psihofarmake i korelirao s navedenim varijablama ali i polimorizmom gena za CYP2D6. Svim bolesnicima će se dijagnosticirati depresija, pod tip, odgovor na liječenje, pomoću suvremenih kriterija, a u evaluaciji će se koristit ocjenske skale. Uzorci krvi će se uzmati prije početka liječenja antidepresivima i nakon jednog, dva i tri mjeseca tjekom liječenja antidepresivima, tako da bi se mogla povezati dinamika odgovora navedenih parametara s antidepresivnom terapijom. Očekuje se da će istraživanje pružiti spoznaje o biologiji depresije posebno glede intereakcije endokrinih, metabličkih i upalnih paramatara. Istraživanje je važno za kliničku praksu, s ciljem objektiviziranja depresije pomoću biokemijskih i molekularnih parametara. |
|
|
|
|
|
|
|
