|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Razvoj znanstvenog mjeriteljskog laboratorija za geodetske instrumente |
Voditelj: |
Nikola Solarić |
Ustanova: |
Geodetski fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Zakon o mjeriteljskoj djelatnosti (NN 163/03) jasno ističe važnost ispitivanja, ovjeravanja i mjeriteljskog nadzora instrumentarija koji se koristi u Republici Hrvatskoj. Da bi se moglo studiozno izvesti ispitivanje geodetskog instrumentarija neophodan je znanstveni pristup. Na temelju spomenutog zakona donesene su naredbe u kojima se nabrajaju geodetska mjerila, nad kojima se moraju provoditi periodična ispitivanja i umjeravanja radi utvrđivanja njihove ispravnosti te procjene mjerne nesigurnosti rezultata mjerenja. Prema tim naredbama sav geodetski instrumentarij koji se koristi u pripremi službenih izvješća, mora se ovjeriti (ispitati i umjeriti) jednom godišnje, a instrumentarij koji se koriste u katastarskoj izmjeri svake tri godine. Da bi se spomenuti zakon i naredbe mogli primjenjivati, neophodno je u znanstvenom projektu razviti specifično opremljen znanstveni mjeriteljski laboratorij za geodetski instrumentarij i GPS uređaje. Naime, ne postoje na tržištu gotovi instrumenti i uređaji za njihovo ispitivanje i umjeravanje. Zato se oni razvijaju posebno u znanstvenom radu, stalno nadograđuju, usavršavaju i automatiziraju. U Laboratoriju Geodetskog fakulteta u Zagrebu u dosadašnjem znanstvenom radu djelomično su razvijeni specijalni instrumenti i uređaji za ispitivanje i umjeravanje geodetskog instrumentarija. Cilj ovog znanstvenog projekta je daljnji razvoj suvremenog znanstvenog mjeriteljskog laboratorija za geodetski instrumentarij. Ovim projektom se žele automatizirati metode preciznih geodetskih mjerenja i definirati postupci proračunavanja, procjene te iskazivanja mjerne nesigurnosti za:
1. potpuno automatiziranu metodu umjeravanja nivelmanskih mjernih letava i mjernih vrpci na komparatoru;
2. automatiziranu metodu umjeravanja elektrooptičkih daljinomjera na Kalibracijskoj bazi t.j. etalonu duljine do 3 km;
3. automatiziranu metodu umjeravanja frekvencmetra pomoću GPS-a;
4. poboljšanu automatiziranu metodu simultanog određivanja astronomskih koordinata pomoću astrolaba;
5. automatiziranu metodu određivanja prosječne temperature zraka pomoću brzine zvuka.
Osim ovih automatizacija i ispitivanja preciznosti izvelo bi se: 1. ispitivanje GPS antena na kalibracijskoj bazi i proučavalo nove mogućnosti satelitskih navigacijskih sustava, 2. istraživalo povijesni razvoj geodetskog instrumentarija i geodezije općenito. |
|
|
|
|
|
|