|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Organski spojevi kao molekulski obilježivači antropogenog utjecaja na okoliš |
| Voditelj: |
Marijan Ahel |
| Ustanova: |
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb |
| Sažetak: |
Sastav i koncentracija organskih sastojaka jedan su od važnih pokazatelja kvalitete okoliša. Ponašanje i raspodjela pojedinih (spefičnih) organskih spojeva u okolišu određeni su selektivnim fizičko-kemijskim i biološkim procesima i mehanizmima koji ovise o njihovoj kemijskoj strukturi. Zbog svoje raznolikosti i mnogobrojnosti organski se spojevi mogu smatrati vrlo specifičnim molekulskim markerima biogeokemijskih procesa. Pokazano je da za pojedine tipove organskih zagađivala postoje različiti kritični putevi za moguće štetne učinke na prirodne značajke ekosustava. Veliki broj prirodnih spojeva može vrlo uspješno poslužiti za rano uočavanje i praćenje vrlo važnih pojava biogeokemijskog ciklusa, kao što su eutrofikacija i nastajanje anoksičnih uvjeta, koje mogu biti znatno pojačane zbog antropogenog utjecaja na vodene ekosustave. S druge strane, unošenje toksičnih i bioaktivnih ksenobiotskih spojeva u okoliš može izravno utjecati na pojedinačne osjetljive organizme i biološke ekosustave. Za pravovremenu i ispravnu procjenu okolišnog rizika i poduzimanje mjera za njegovo smanjenje potrebno je visokoselektivnim metodama identificirati ekotoksikološki najopasnije skupine sastojaka i ograničiti njihovu upotrebu prije nego li započne njihova masovna industrijska proizvodnja ili dođe do opasnih ekoloških incidenata. Racionalno planiranje potrebnih mjera temelji se na poznavanju biogeokemijskog ponašanja pojedinih spojeva pri čemu je nužno razumjeti složene mehanizme i procese koji određuju njihovu raspodjelu i transformaciju u okolišu te identificirati tzv. kritične puteve s obzirom na moguće štetne posljedice. Cilj ovog projekta je studij pojedinačnih organskih sastojaka u okolišu kao visokospecifičnih pokazatelja nepovoljnih procesa koji mogu dovesti do narušavanja kvalitete okoliša pri čemu će poozornost biti usmjerena dvije osnovne skupine kemijskih spojeva. Proučavanje specifičnih prirodnih spojeva poslužit će boljem razumijevanju prirodnih osobitosti odabranih morskih i slatkovodnih vodenih ekosustava s naglaskom na eutrofikacijske procese i akumulaciju organske tvari. Ksenobiotski spojevi bit će proučavani kao izravni pokazatelj antropogenog utjecaja na okoliš pri čemu će pozornost biti posvećena kako klasičnim tipovima zagađivala, kao što su klorirani ugljikovodici i poliaromatski ugljikovodici, tako i novim tipovima za koje tek treba prikupiti osnovna saznanja za racionalnu i znanstveno utemeljenu procjenu okolišnog rizika. |
|
|
|
|
|
|
|
