|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
UTJECAJ EPSTEIN-BARR VIRUSA NA IZRAŽAJ STANIČNIH GENA I ISHOD HODGKINOVE BOLESTI |
| Voditelj: |
Merica Glavina Durdov |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Split |
| Sažetak: |
Hodgkinova bolest (HB) je B stanični limfom karakteriziran malim brojem zloćudnih Hodgkinovih i Reed-Sternbergovih stanica (HRS) okruženih obilnim infiltratom reaktivnih upalnih stanica. Aktivno nakupljanje limfocita, eozinofila, monocita, neutrofila i fibroblasta ovisi o prezentaciji antigena, aktivaciji HRS stanica i okolnih reaktivnih stanica. HRS cells nastaju iz B stanica germinativnog centra ili postgerminativnih B stanica koje su, unatoč nefunkcionalno presloženom genu za IgG, izbjegle apoptozu. Zloćudne stanice karakteristična su izgleda, izražavaju CD30 i imaju aktiviran NFkB. U različitom postotku slučajeva, u zloćudnim stanicama prisutna je Epstein-Barr virusna (EBV) latentna infekcija. Virusni onkoprotein LMP1 pojačava regulaciju NFkB, potiče antiapoptotični bcl-2 gen i inducira inhibitor T stanične aktivacije, IL10. Važne biološke razlike u HB mogu ovisiti o EBV statusu. U analizi utjecaja EBV na klinički ishod, nađena je povezanost između pozitivnog EBV statusa i dužeg preživljenja u bolesnika s HB (Morente et al 1997; Murray et al, 1999). U prvoj analizi hrvatskih bolesnika od HB, našli smo značajno duže vrijeme bez bolesti u skupini bolesnika u dobi od 15-35 godina s EBV pozitivnom HB (Glavina-Durdov et al, 2001). U starijih odraslih bolesnika i djece prisutnost EBV u tumoru bila je povezana s lošijom prognozom (Flavell et al, 2001). Utjecaj EBV na preživljenje u HB možda odražava razlike u odgovoru na virusom zaražene maligne stanice i onkogeni kapacitet virusa.
U ovom projektu analizirat ćemo izražaj gena uključenih u staničnu proliferaciju (Ki-67), antiapoptozu (bcl-2) i popravak genoma (p53) u HRS stanicama, da bi pronašli moguće razlike između EBV pozitivne i EBV negativne HD. Analizirat ćemo specifični imuni odgovor u tumorskom tkivu (omjer CD8:CD4 T limfocita u tumorskom tkivu, izražaj IL10, IL 34 i IL36 i izražaj HLA na HRS stanicama). Tip EBV u HRS stanici, broj virusnih kopija i mutacije onkoproteina LMP1 analizirat ćemo PCR metodama. Svi podaci bit će uspoređeni s pokazateljima preživljenje.
Pretpostavljamo da djelovanja EBV na izražaj staničnih gena u HRS stanici i na specifični T stanični odgovor utječu na preživljenje bolesnika. Bolje razumijevanje ovih interakcija trebalo bi potvrditi svrhu podjele HB prema EBV statusu. |
|
|
|
|
|
|
|
