|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Istraživanje kroničnog rinosinuitisa i njegova komorbiditeta |
Voditelj: |
Tomislav Baudoin |
Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Kronični rinosinuitis (KR) je upala jedne ili više paranazalnih šupljina kod kojeg simptomi (vodeći simptomi su kongestija, iscjedak, glavobolja, bol ili pritisak u licu te poremećaj njuha, uz moguće popratne simptome u vidu febriliteta, halitoze i kašlja) traju više od 12 tjedana sa ili bez terapije. KR je jedna od najčešćih kroničnih bolesti civiliziranog čovjeka uopće i zbog toga je veliki javnozdravstveni problem. (Benningerr, 2003; Bhattacharyya, 2003; Kaliner 1997;)
Etiopatogeneza KR-a je još uvijek nejasna i to je jedan od razloga često nedovoljne učinkovitosti raznih terapijskih pristupa. (Lavigne 2002; Giger,2004)
Značajka ove bolesti je da je vrlo često udružena s nekim drugim bolestima kao što je alergijski rinitis (AR), nosna polipoza (NP), astma i laringofaringealni refluks (LPR). (Marks, 1997; Koufman, 2002; DiBase 2002; Dunlop, 1999; DelGaudio 2005;)
Hipoteza istraživanja je da upalne promjene i klinička slika kroničnog rinosinuitisa ovisi o prisutnosti i izraženosti komorbiditetnih bolesti kao što su alergijski rinitis, nosna polipoza, laringofaringealni refluks, te da terapijski učinak u komorbiditetnih bolesti pridonosi liječenju kroničnog rinosinuitisa i obratno.
Glavni cilj ovog istraživanja je: ispitati kolika je važnost povezanosti kroničnog rinosinuitisa (KR) s alergijskim rinitisom, nosnom polipozom i laringofaringealnim refluksom i do koje mjere ta povezanost utječe na upalne promjene i kliničku sliku KR-a. Cilj je istraživati neke modalitete terapijskih pristupa KR-u i komorbiditetnim bolestima, te njihovu učinkovitost u liječenju simptoma KR-a i udruženih bolesti.
U istraživanje bi uključili 300 ispitanika od 18 do 65 godina s KR-om i s KR-om udruženim s AR-om, NP-om i LPR-omkroničnim rinosinuitisom. Uključeni bi bilo ispitanici koji će biti podvrgnuti kirurškom liječenju te 60 ispitanika s KR-om udruženim s LPR-om koji će biti liječeni omeprazolom.
Prije i nakon liječenja pratilo bi se subjektivno stanje bolesnika kroz upitnike u kojima bi ocjenjivali simptome svoje bolesti, pratili bi se objektivni nalazi u ORL statusu bolesnika, te bi se analizirali celularni markeri u nosnim lavatima i histopatološki i imunohistokemijski parametri u bioptatima sluznice nosa i paranazalnih šupljina. Istraživala bi se postoji li prediktorna vrijednost nekih od tih parametra u smislu predviđanja uspješnosti terapijskih postupaka. |
|
|
|
|
|
|