|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Mehanizam nastanka metaboličkog sindroma induciran antipsihoticima |
Voditelj: |
Pavo Filaković |
Ustanova: |
Medicinski fakultet, Osijek |
Sažetak: |
Opsežni literaturni podaci navode da neki lijekovi iz skupine antipsihotika povisuju rizik nastanka šećerne bolesti u bolesnika sa shizofrenijom. Atipični antipsihotici su u širokoj uporabi zbog niske stope ekstrapiramidalnih neželjenih popratnih pojava u usporedbi sa starijim skupinama lijekova kao što su fenotijazini i butirofenoni. Međutim, unatoč tomu što se neki od tih atipičnih lijekova bolje podnose, činjenica je da oni također povisuju incidenciju šećerne bolesti, što je osobito slučaj s olanzapinom i klozapinom kod kojih je rizik razvoja šećerne bolesti tijekom petogodišnjeg razdoblja i do 36,6%. Nije u potpunosti jasan mehanizam koji je odgovoran za povišen rizik za šećernu bolest udruženu s nekim antipsihoticima. Pretilost je rizični čimebnik za nastanak šećerne bolesti u podložnih pojedinaca, tako da je porast tjelesne težine jedan od mehanizama povišene incidencije šećerne bolesti, s druge strane je šećerna bolest povezana s antipsihotičnim lijekovima udružena s visokom razinom inzulina, stoga se čini da ovi lijekovi mogu pogoršati inzulinsku rezistenciju već prisutnu u oboljelih od shizofrenije. Poremećaj u regulaciji izlučivanja insulina, leptina i grelina može se pripisati obitelji neuropeptida Y (NPY) koja ima ključnu ulogu u području mozga nukleusu arkuatusu. Nukleus arkuataus se sastoji od dvije različite podskupine neurona koje imaju suprotan učinak na nadzor unosa hrane. U ove regulacijske mehanizme su također uključeni neuronalni receptori za melanokortin. Naša je hipoteza da atipični antipsihotici mogu utjecati na regulaciju ovog metaboličkog odgovora utjecajem na ravnotežu energije. Cilj našeg projekta je odrediti receptore i hormone koji imaju ključnu ulogu u šećernoj bolesti tipa II i metaboličkom sindromu koji su inducirani antipsihoticima. Korelacija između zaposjednutosti aminergičkih, histaminskih, muskarinskih i kolinergičkih receptora u središnjem živčanom sustavu atipičnim antipsihoticima s razinom izlučivanja NPY i insulina može dati odgovor na pitanje koji su od moždanih receptora odgovorni za ovu neravnotežu i razvoj šećerne bolesti. Planiramo usporediti in vivo i in vitro različite vrste antipsihotičnih lijekova, od visoko utjecajnih kao što je olanzapin do novih lijekova poput aripiprazola ili lijeka kandidata BL1020 (Bioline RX) za koje nema prethodnih saznanja o tomu da dovode do šećerne bolesti ili hiperkolesterolemije. Pokušat ćemo potvrditi naše nalaze u kliničkim istaraživanjima koje planiramo provesti. Što |
|
|
|
|
|
|