|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Hippus - Cetina |
| Voditelj: |
Ante Milošević |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet |
| Sažetak: |
Dolina rijeke Cetine (ant. Hippus) jedna je od najznačajnijih arheoloških mikroregija Hrvatske. Dosadašnjim istraživanjima (od pol. 18. st.) i rekognosciranjima posljednjih desetljeća, prikupljeni su egzaktni podaci za oko 800 nalazišta. Poseban dobitak za arheologiju je prepoznavanje dvadesetak položaja koji sadržavaju ostatke ranosrednjovjekovnih naselja, kako onih na rijeci, tako i onih utvrđenih na vrhovima i pristrancima okolnih brda. O takvom tipu nalazišta ranoga srednjeg vijeka, naime, arheološka znanost u Hrvatskoj do danas nema nikakvih spoznaja, pa se njihova istraživanja nameću kao nužna potreba. Za nacionalnu arheološku znanost dodatno je važno da su ti položaji locirani na mjestima koja imaju vrlo dugačak neprekinut kontinuitet naseljenosti (od prapovijesnih vremena do 18. st.), što zahtjeva vrlo složenu pripremu za buduća arheološka istraživanja. Kako je riječ o dragocjenim nalazištima, i to ne samo za hrvatsku arheološku znanost, neophodna je dobra priprema u prikupljanju svih podataka koje je moguće priskrbiti "nedestruktivnim" arheološkim metodama, a koji su nužno dobra podloga pri planiranju iskopavanja. Iz toga razloga u projekt su, pored arheologa iz Hrvatske, uključeni stručnjaci iz inozemstva (Velike Britanije, Njemačke i Slovenije) koji u takvim istraživanjima imaju velikog iskustva, a s obzirom da je riječ o višeslojnim nalazištima u projekt su, uz arheologe specijaliste za pojedine grane, uključeni i stručnjaci različitih drugih usmjerenja.
S obzirom na ukupne dosadašnje spoznaje, svi su izgledi, da će po završetku, projektom predviđene, petogodišnje istraživačke kampanje biti moguće dobiti prve znanstveno relevantne podatke o nekim oblicima naselja ranoga srednjeg vijeka u Hrvatskoj. Iz dobivenih arheoloških podataka također će biti moguće s više argumenata raspravljati vrijeme i obim novih etničkih popuna u Dalmaciji, najprije Slavena, a potom i Hrvata, tijekom 7. i 8. stoljeća. Osobito je važno, da će s više arheoloških argumenata biti moguće analizirati i prve kulturne i društvene kontakte starosjedilačkih Iliro-romana s novodoseljenim Slavenima i Hrvatima kroz isto razdoblje. Posljednjih godina, naime, znanstveno se nastoji dokazati, da su se najintezivniji takvi kontakti događali upravo na rijeci Cetini, koja je u kasnoj antici i ranome srednjem vijeku dugo bila politička, etnička i kulturna granica između starosjedilačkog i novodoseljenog stanovništva. |
|
|
|
|
|
|
|
