|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Konzervacijsko gospodarenje na tlima izloženim djelovanju erozije vodom |
Voditelj: |
Ferdo Bašić |
Ustanova: |
Agronomski fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Od kada je Zemlje od tada je i erozije: riječ je o prirodnom – geološkom procesu koji se dešavao i prije nego što je čovjek počeo obrađivati tlo. Riječ je o normalnoj geološkoj eroziji, odnosno eroziji u kojoj se stvara onoliko tla koliko se odnese. Iz tog razloga ona je puno manji problem u odnosu na antropogenu eroziju. Čim je čovjek počeo uklanjati prirodni vegetacijski pokrov, tj. od pojave pluga – u Sredozemlju to je bilo 7.000 p.n.e., a na azijskom kontinentu i ranije, odnosno počeo obrađivati tlo, došlo je do pojave antropogene erozije. U ovom slučaju gubici tla su bili veći nego što se tla stvaralo evolucijsko-genetskim procesima. Što je erozija? To je proces kojim se dio čestica tla pod utjecajem prirodnih sila, vode (na nagnutim terenima) i vjetra odvaja od svoje mase, premješta na manju ili veću udaljenost i tako u pravilu gubi svoju primarnu namjenu i prirodnu ulogu. Erozija zahvaća najvredniji površinski sloj tla, za čije je uređenje utrošena energija za obradu-okretanje i miješanje mase tla, u kojega su unijete agrokemikalije.
Temeljem izloženog nameće se zaključak da je erozija tla vodom višestruko štetan proces, kojim se oštećuju ili uništavaju dva najvažnija prirodna resursa u poljoprivredi: tlo i voda. To je prirodni proces koji se ne može zaustaviti, ali se može smanjiti na tolerantnu razinu odabirom optimalnih načina obrade. Na području Daruvara prije 10-ak godina postavljen je stacionarni poljski pokus mjerenja erozije tla vodom. Da bi mogli biti uključeni u svjetske baze podataka o istraživanju erozije tla vodom, poljska istraživanja moraju minimalno trajati 15-ak godina. Iz tih razloga tražimo produženje istraživačkog razdoblja za još 5 godina. Petnaestgodišnja istraživanja dat će nedvojben odgovor kako to učiniti obradom tla u oraničnoj biljnoj proizvodnji na eroziji sklonom pseudogleju u agroekološkim prilikama središnje Hrvatske. Rezultati će biti primjenjivi za širok krug korisnika u poljoprivredi, šumarstvu, hidrotehnici i vodoprivredi, kao gospodarskim granama koje traže praktična riješenja na crti održivog gospodarenja prirodnim resursima - tlom i vodom. Važnijim rezultatom držimo mogućnost da komparacijom egzaktnih rezultata mjerenja s USLE (Univerzalna jednadžba za proračun erozije) dobijemo odgovor na pitanje primjenjivosti USLE i drugih prognostičkih metoda u konzervacijskoj praksi u Hrvatske i središnje Europe. Petnaestgodišnji rezultati otvaraju put uvođenju standardne metode monitoringa erozije tla središnjoj Europi. |
|
|
|
|
|
|