|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Invazivne vrste beskralješnjaka u slatkovodnim ekosustavima Hrvatske |
| Voditelj: |
Radovan Erben |
| Ustanova: |
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Širenje invazivnih vrsta predstavlja jedan od glavnih uzroka gubitka biološke raznolikosti u svijetu. Deseteronožni slatkovodni rakovi su dobar primjer za istraživanje utjecaja invazivnih vrsta. U Europu unesene alohtone invazivne vrste rakova (sjevernoameričke – Pacifastacus leniusculus i Orconectes limosus, azijska - Eriocheir sinensis) ugrožavaju i istiskuju autohtone vrste (Astacus astacus, Austropotamobius torrentium, A. pallipes kompleks). Invazivne vrste rakova, osim što imaju veći fekunditet i agresivnije su u borbi za prostor i hranu, nositelji su bolesti kao što je račja kuga koja je uzrokom povremenog masovnog ugibanja autohtonih populacija. Slatkovodni školjkaš Dreissena polymorpha je invazivna vrsta koja se zahvaljujući sposobnosti pričvršćivanja na tvrde podloge, slobodno plivajućoj ličinki i velikom fekunditetu tijekom zadnja dva stoljeća proširila vodenim ekosustavima cijele Europe. Našim dosadašnjim istraživanjima utvrđene su dvije invazivne vrste beskralješnjaka u slatkovodnim ekosustavima Hrvatske (O. limosus i D. polymorpha). Poznato je da su u susjednim državama prisutne i druge invazivne vrste beskralješnjaka za koje se očekuje da će se prirodnim vodotocima proširiti i u Hrvatsku. Ciljevi projekta su: utvrditi rasprostranjenost prisutnih invazivnih vrsta te istražiti brzinu njihova širenja; otkriti nove invazivne vrste kako bi se primjenom adekvatnih metoda usporilo i nadziralo njihovo širenje; odrediti kriptogene vrste i njihov status i osvijestiti stanovništvo o učincima invazivnih vrsta. Očekivani rezultati su: izraditi detaljnu digitalnu kartu rasprostranjenosti invazivnih vrsta slatkovodnih beskralješnjaka u Hrvatskoj; razviti i primijeniti metode nadzora invazivnih vrsta; uspostaviti mrežu kontrolnih postaja za praćenje invazivnih vrsta kao i mrežu suradnika na lokalnoj razini i uspostaviti suradnju s istraživačima susjednih država kako bi se uskladilo djelovanje na rješavanju zajedničkog problema. Praćenjem autohtonih vrsta te biotičkih i abiotičkih čimbenika na kontrolnim postajama provjeravat će se učinci invazivnih vrsta i metode njihova nadzora. Razmjenom informacija na lokalnoj i međudržavoj razini pratit će se uspješnost primjenjene metodologije istraživanja. Istraživanje je u skladu s europskim strategijama za očuvanje bioraznolikosti kao i dugoročnim i kratkoročnim pravcima istraživanja u Hrvatskoj jer se po prvi put planira primijenjeno istraživanje invazivnih vrsta slatkovodnih beskralješnjaka. |
|
|
|
|
|
|
|
