|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Oftalmološki deficiti u ranoj dijagnostici i praćenju multiple skleroze |
| Voditelj: |
Branimir Cerovski |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Multipla skleroza jedna je od najčešćih uzroka neurološke i oftalmološke nesposobnosti među mladima i osoboma srednje životne dobi. Nesposobnost uzrokovana multiplom sklerozom, uključujući disfunkciju vida, veliki je teret za pojedinca, sustav zdravstva i za cijelo društvo. Multipla skleroza tradicionalno se dijagnosticira i obilježena je kliničkim dokazima diseminacije u vremenu i prostoru. No, bolesnici s klinički izoliranim sindromima, kao što jer optički neuritis, sada se prepoznaju kao oni koji imaju visok rizik budućih kliničkih zbivanja. Rano prepoznavanje izoliranih kliničkih sindroma, posebice "tihih lezija", stoga je važan aspekt u lijećenju multiple skleroze, budući da postoje snažni argumenti za rani početak s terapijama koje mogu modificirati tijek bolesti. Neurooftalmološke manifestacije, uslijed zahvaćanja vizualnog senzornog sustava i okularnog motoričkog sustava, ćeste su u bolesnika s multiplom sklerozom. Osim kliničkih akutnih manifestnih oštećenja vidne senzorne i motoričke funkcije postoje i supklinička oštećenja koja mogu ostati nezamijećena. Cilj istraživanja je uporabom metoda istraživanja vidne funkcije dokazati postojanje oštećenja vida u MS bolesnika te utvrditi vrstu, oblik i opseg oštećenja. Također, cilj je prepoznati osim klinieki manifestnih i asimptomatska oštećenja vidne funkcije kao inicijalni znak izoliranog kliničkog sindroma odnosno prognostiečki čimbenik budućih kliničkih zbivanja. Očekuje se da će rezultati istraživanja pokazati vrlo visoku učestalost oftalmoloških senzornih i motoričkih deficita, značajnih za ranu dijagnostiku odnosno za predviđanje budućih kliničkih zbivanja, kao i za praćenje dinamike bolesti. Metode provjere rezultata bit će metode suptilnog istraživanja vidne senzorne i motorieke funkcije. Osim standardnih metoda kliničkog oftalmološkog pregleda ( visus, fundus, tonometrija, biomikroskopija), porabit će se dopunske metode istraživanja vidnog polja automatskom perimetrijom, test kontrastne osjetljivosti, testiranje kolornoga vida, te elektrofiziološka testiranja. Također će se svakom ispitaniku pregledati fiksacija, okularni motilitet i paralelnost. Analizirat će se uporabna vrijednost navedenih pretraga i njihova međuovisnost. Predloženo istraživanje omogučit će realnu prosudbu kolika je očekivana učestalost senzornih i motoričkih očnih poremećaja kao inicijalnih znakova multiple skleroze, a također značaj ovih simptoma za praćenje dinamike bolesti. |
|
|
|
|
|
|
|
