|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
BIOLOŠKI, PSIHOLOŠKI I SOCIJALNI ČIMBENICI DUŽINE ŽIVOTA I ZDRAVLJA U STAROSTI |
| Voditelj: |
Jasminka Despot-Lučanin |
| Ustanova: |
Zdravstveno veleučilište |
| Sažetak: |
Pretpostavke i pokušaji teorijskog određenja odnosa dužine života i tjelesnog zdravlja, s jedne strane, i psihosocijalnih varijabli, s druge strane, međusobno se razlikuju. Jednako tako ne podudaraju se ni nalazi empirijskih istraživanja. Razlike se očituju kako u ulozi tako i u značaju psihosocijalnih varijabli, npr. osobina ličnosti, psihičkih stanja, stresa, socijalne podrške, socijalne participacije, zdravstvenog ponašanja i samoprocjene zdravlja, za zdravlje i životni vijek ljudi.
Epidemiološke studije starenja posljednjih godina sve više uključuju praćenje kognitivnih promjena kao jednog od čimbenika dužine života. Pojavljuju se interdisciplinarna istraživanja koja nastoje utvrditi povezanost i djelovanje bioloških i psiholoških čimbenika na kognitivne funkcije i njihove promjene u procesu starenja. Sve je više istraživanja koja pokazuju da su rizični čimbenici za kardiovaskularne bolesti istovremeno rizični i za opadanje kognitivnih funkcija te za demenciju. Očuvane kognitivne funkcije čine jednu od kritičnih dimenzija kvalitete života pojedinca. Povezanost između kognitivnih funkcija i različitih poremećaja i bolesti nije dovoljno proučena u zdravstvenoj psihologiji. U literaturi se uočavaju suprotni rezultati i zaključci o ovim pojavama.
U Hrvatskoj se još od 1979. godine provode epidemiološka istraživanja starenja (Defilipis i Havelka, 1984.). U prethodnim je istraživanjima, provođenima longitudinalno, u razdoblju od najduže 15 do najkraće 5 godina, intenzivno proučena uloga psiholoških i socijalnih čimbenika u zdravlju i dužini života starijih osoba (Despot Lučanin, 2003; Lučanin, 2005.). Kognitivne sposobnosti nisu bile uključene među varijable u tim istraživanjima.
Obzirom na nove nalaze u istraživanju dužine života i zdravlja starijih osoba, zanimljivo je i dalje pratiti životni status prvotnih skupina sudionika u istraživanjima starenja u Hrvatskoj, kao i uključiti novu skupinu sudionika, starijih osoba, u ispitivanje kojih bi bile uključene nove psihološke varijable – kognitivne sposobnosti, kao i biološke varijable, koje do sada, u našim istraživanjima starenja, nisu bile ispitivane u međudjelovanju s psihosocijalnima.
Dobiveni nalazi mogli bi doprinijeti boljem razumijevanju okolnosti koje sudjeluju u određenju životnog vijeka, kao i odnosu bioloških i psihosocijalnih čimbenika. U praktičnom smislu mogu proširiti znanja važna za prevenciju bolesti i rizike ranije smrti. |
|
|
|
|
|
|
|
