|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Ronjenje s komprimiranim zrakom i kardiovaskularni sustav |
| Voditelj: |
Željko Dujić |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Split |
| Sažetak: |
Ozljede živčanog sustava predstavljaju najozbiljniji problem kod rekreativnih ronilaca. Dekompresijska bolest (DB) se javlja u slučajevima naglog pada okolišnog tlaka što dovodi do nastajanja mjehurića (dušika) u cirkulaciji. Iako se mjehurići mogu javiti i bez jasnih znakova bolesti, velik broj mjehurića je povezan s povećanim rizikom za nastanak DB. U dosadašnjem radu mi smo pokazali kako tjelovježba 24 sata prije zarona, te tijekom dekompresijske stanke dovodi do smanjenja broja mjehurića u desnom srcu. Također smo došli do saznanja kako tjelovježba nakon zarona ne dovodi do prijelaza mjehurića s venske na arterijsku stranu krvotoka kroz plućne šantove. Otkrili smo kako jedan zaron u moru dovodi do smanjenja srčane i plućne funkcije, a da simulirani zaron može dovesti do akutnog slabljenja vazodilatacijske funkcije krvnih žila bez promjena u tlaku plućne arterije.
U ovom prijedlogu projekta planiramo ispitati hipoteze kako jedan ili višekratani zaroni dovode do porasta tlaka u plućnoj arteriji, endotelne disfunkcije i smanjenja srčane funkcije. Također planiramo istražiti utjecaj što ga na kardiovaskularnu funkciju mogu ispoljiti oksidativni stres, uron u more i prisustvo mjehurića u venama. Odrediti ćemo utjecaj jednokratne i dugotrajne primjene antioksidacijske terapije, tjelovježbe prije zarona, kao i primjene donatora dušičnog oksida (NO) na gore navedene parametre. Planiramo istražiti utjecaj dobi i spola na kardiovaskularnu funkciju nakon zarona.
Očekivani rezultati: 1. Procjena učinaka jednokratnog i ponavljanih zarona na kardiovaskularnu funkciju kod profesionalnih i rekreativnig ronilaca oba spola; 2. Povećanje sigurnosti ronilaca kroz primjenu antioksidativne terapije, donatora NO i tjelovježbe prije zarona; 3. Određivanje učinka mjehurića, te tjelovježbe prije zarona na: NO, endotelin, moždani natiuretski peptid i proteine oslobođene pri toplinskom stresu kod ronilaca oba spola.
Kardiovaskularni parametri biti će promatrani u odnosu na antioksidativnu terapiju, donore NO i tjelovježbu prije zarona. Mjeriti ćemo broj mjehurića i funkciju kardiovaskularnog sustava ultrazvukom uz povremeno uzorkovanje krvi.
Rezultati projekta bi mogli imati značajan utjecaj na razvoj sigurnosnih postupaka i pravila tijekom rekreativnog i profesionalnog ronjenja kod ronilaca oba spola, a isto tako na shvaćanje patofiziologije DB. Razumjevanje mehanizama nastanka DB je od značenja kako bi se mogli razviti postupci za njezinu prevenciju na biokemijskoj razini. |
|
|
|
|
|
|
|
